Glaž
Glaž jest naziv za srednjovjekovni grad, sjedište istoimene regije na području današnje Bosne.[1] Tačan položaj grada nije poznat.
Historija
[uredi | uredi izvor]Prvi put se spominje 1244. kao utvrđeni grad u kojem je tada boravio Bela IV, kralj Ugarske i Hrvatske.[2] Nadalje, spominje se u 1287, pa 1299. U 14. i 15. vijeku Glaž se spominje još desetak puta.
Krajem 14. vijeka u blizini se razvio gradić Srida.
U Glažu je postojao i franjevački samostan, koji se više puta spominje u 1370-im. U posjed Hrvatinića dolazi 1391. Posljednji put se spominje u papinom pismu 1469.[2][3]
U povelji bosanskog bana Prijezde iz 1287. navode se sela na granici Glaške i Zemljaničke regije: Bistrica,[4] Grabroa i Bulkacka, ali nije jasno koja su to današnja sela, tako da granica regije nije poznata.[5] Glaška regija je bila unutar Zagrebačke biskupije.[6]
O položaju grada se zna samo da je "ležao na granici Usore" u podatku iz 1334. Franjo Rački ga je smjestio na rijeku Vrbas,[3] a Vjekoslav Klaić, Ferdo Šišić i Nikola Bilogrivić oko rijeke Ukrine. Darko Periša je 2005. predložio smještaj Glaža na gradinu u Šušnjarima na desnoj obali Vrbasa, a za regiju je predložio granice na Savi, Vrbasu, Ukrini i planini Uzlomac i donjem toku Vrbanje.[7]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]- Regije Bosne i Hercegovine
- Bosna
- Bosanska krajina
- Donji Kraji
- Završje (Tropolje)
- Hum
- Hercegovina
- Travunija
Fusnote
[uredi | uredi izvor]- ^ Engel 1998.
- ^ a b Periša 2005, str. 203.
- ^ a b Hrvatska enciklopedija 2005, str. 223–224.
- ^ Periša 2005, str. 202.
- ^ "Povelja Bana Prijezde I". Scribd (jezik: engleski). Pristupljeno 17. 5. 2024.
- ^ Periša 2005, str. 206.
- ^ Periša 2005, str. 204.
Reference
[uredi | uredi izvor]- Hrvatska enciklopedija. Svezak 4. Zagreb: LZMK. 2005. ISBN 953-6036-34-7.
- Engel, Pál (1998). Neki problemi bosansko-ugarskih odnosa. Svezak 16. Zagreb: Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU.
- Periša, Darko (2005). Pejo Ćošković, Susret sa zagubljenom poviješću. Svezak 22. Zagreb: Pril. Inst. arheol. str. 199–216.
| Geografske |  | |
|---|---|---|
| Historijske | ||