Gigantski svinjski korov
| Gigantski svinjski korov | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Red | Apiales |
| Porodica | Apiaceae |
| Rod | Heracleum |
| Vrsta | H. mantegazzianum |
Gigantski svinjski korov'(Heracleum mantegazzianum, također poznat pod imenom gigantski kravlji peršun, engleski: Giant Hogweed, dan: Kæmpe Bjørneklo), je biljka iz porodice Apiaceae, porijeklom iz Kavkaza i središnje Azije. Ona može biti i do 2-5 metara (rijetko do 7 m) visoka. Osim veličine, sliči običnom svinjskom korovu (Heracleum sphondylium), Heracleum sosnowskyi ili vrtnoj anđeliki (Angelica archangelica). Fototoksična je i smatra se štetnim korovom u mnogim državama.
Odlikuje se dodatno debelom tamno crvenkasto-ljubičastom stabljikom i pjegavim stabljikama lista koje su šuplje i proizvode čvrste čekinje. Stabljika varira 3 do 8 cm u obimu, povremeno i do 10 cm. Stabljika pokazuje purpurno-crvene pigmentacije s podignutim čvorovima. Svaka ljubičasta mrlja na stabljici okružena je kosom, a tu su i velike krupne bijele dlake na bazi lista stabljike. Biljka ima duboko urezan spoj lišća koji rastu i do 1-1,7 m širine.
Gigantski svinjski korov je kratkotrajna višegodišnja biljka (u trajanju obično između 5-7 godina) s čvornatom žiličastom stabljikom koja oblikuje i daje pupoljke svake godine. Njegovo cvijeće je u svojoj završnoj godini od kasnog proljeća do sredine ljeta, s brojnim bijelim cvjetovima grupiranih u obliku glave kišobrana koja je do 80 cm (2,5 stope) u promjeru preko svojeg ravnog vrha. Biljka proizvodi 1.500 do 100.000 spljoštenih, 1 cm dugih, ovalnih suhih sjemenki koje imaju široko zaobljena bazu i široka marginalna grebena. Nakon što su sjemenke proizvele nove biljke, stare biljke umiru. Biljke u ranijim fazama rasta jenjavaju u jesen. Visoka mrtva stabla mogu označiti njihova mjesta tokom zime.
Mnoge strane biljke su uvedene u Englesku u 19. stoljeću, uglavnom za ukrasne razloge. Nekoliko njih su postale dominantno agresivne i stvaraju ozbiljne probleme u nekim područjima. Sada je široko rasprostranjena po cijelom Britanskom otoku naročito duž riječnih obala. Po formiranju guste sastojine mogu micati biljke i biljni i životinjski svijet te smanjiti njihov interes. Također se proširio u sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj Americi i središnjoj i istočnoj Kanadi. To je jednako opasna invazivna vrsta u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji, ugrožavajući lokalne vrste biljaka. Uveden je u Francuskoj u 19. stoljeću od strane botaničara a mnogo je cijenjen od strane pčelara.
Fototoksičnost
[uredi | uredi izvor]Gigantski svinjski korov je fototoksička biljka. Njegov sok može uzrokovati fitofotodermatitis (tešku upalu kože), kada je koža izložena suncu ili UV-zrakama. U početku je koža crvena i počinje svrbež. Tada se stvaraju mjehurići u obliku opekotine u roku od 48 sati. Oni formiraju crne ili purpurne ožiljke koji mogu trajati nekoliko godina. Ležanje u bolnici može biti potrebno. Prisutnost i najmanje količine biljnog soka u očima može dovesti do privremenog ili čak i trajnog sljepila.[1] Te su reakcije uzrokovane prisutnošću linearnog derivata furocoumarina u svom lišću, korijenju, stabljikama, cvjetovima i sjemenu. Ove hemikalije mogu ući u jezgru epitelnih ćelija, formirajući veze s DNK, što uzrokuje da ćelije umru. Smeđa boja je uzrokovana proizvodnjom melanina iz furocoumarin. U Njemačkoj, gdje je biljka postala prava smetnja, bilo je oko 16.000 žrtava u 2003. godini.
Djecu treba držati podalje od gigantskog svinjskog korova. Zaštitnu odjeću, uključujući i zaštitu za oči, treba nositi prilikom rukovanjem ili iskopavanjem biljke. Ako je koža izložena, ugroženo područje treba temeljito oprati sapunom i vodom, a izloženu kožu zaštititi od sunca na nekoliko dana.
Prirodne grabljivice
[uredi | uredi izvor]Američki USDA Forest Service navodi da svinje i goveda mogu jesti gigantski svinjski korov bez prividnog zla.
Eksperimenti su pokazali da ovce vole jesti svinjski korov te se stoga koriste u borbi.
Sprječavanja
[uredi | uredi izvor]Zbog svoje fototoksičnosti i invazivne prirode, gigantski svinjski korov često se aktivno uklanja. U Velikoj Britaniji po zakonu Divljih vrsta i Zavičajnih Zakona 1981 (Wildlife and Countryside Act 1981) se čini kazneno djelo za sadnju ili uzrokovanje rasta gigantskog svinjskog korova u divljini.[2]
To je također česta biljka na močvarnim područjima Irske, iako opseg njegove opasnosti obično nije poznat tamo.
Svinjski korov je reguliran kao federalni štetni korov od strane vlade SAD-a, te ga je stoga ilegalno uvesti u Sjedinjene Države ili premjestiti međudržavno bez dozvole iz Ministarstva poljoprivrede.[3]
Gigantski svinjski korov se može suzbiti:
• Ubadanjem korijena / iskopavanjem
• Odsijecanjem cvijetova (biljka može ostaviti nekoliko hiljada sjemenki)
• Košenjem
• Preuređenjem zemljišta
• Ispašom
• Špricanjem
• Tekućim dušikom
Referense
[uredi | uredi izvor]- ^ "Toxic, invasive weed hits eastern Ontario". Arhivirano s originala, 14. 7. 2010. Pristupljeno 14. 7. 2010.
- ^ Wildlife & Countryside Act 1981 Section 14 and Schedule 9, Part II.
- ^ "Invasive and Noxious Weeds: Federal Noxious Weeds," United States Department of Agriculture Natural Resources Conservation Service [1] Arhivirano 19. 4. 2011. na Wayback Machine
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- NetRegs.gov.uk: Identifikacija i uklonjanje gigantskog svinjskog korova
- InvadingSpecies.com: Savjet iz Ontaria, Kanada
- Otrovne biljke svijeta Arhivirano 2. 7. 2010. na Wayback Machine
- Slike gigantskog svinjskog korova
- Priručnik za iskorjenjivanje Gigantskog svinjskog korova - dosupan za download kao pdf
- Environment Agency of Finland: Photo of the blisters caused by the plant (Graphic)
- Stuff.co.nz: Upozorenje nakon što su djeca zadobila opekotine od biljke
- The Knotweed Company Britanska firma koji se bavi uklanjanjem korova
- Species Profile- Giant Hogweed (Heracleum mantegazzianum) Arhivirano 15. 9. 2018. na Wayback Machine, National Invasive Species Information Center, (United States National Agricultural Library). Lista informacija i resursa o gigantskom svinjskom korovu.
- Dnevniavaz.ba: Nevolje s proljećem: Šta je sve uzrok povrtlarskog dermatitisa?