Germanizam

Germanizmi (njem. Germanismus) je leksička, idiomska ili sintaksna jedinica, posuđenica iz nekog od germanskih u neki drugi jezik. To je, dakle, posvojenica, između ostalih, i u bosanski jezik. Najraniji oblici germanizama ovdje potiču od prvih kontakata južnoslavenskih prostora sa najezdom germanskih plemena (škare, npr.).

Germanizmi u bosanskom jeziku su obično leksičke prilagodbe, a većina ih je i fonološki i morfološki transformirana. (flaša, nafilovati, šnita). Nađeno je da najveći broj germanizama u bosanskom potiče iz južnonjemačkog, tj. austrijske varijante njemačkog jezika (npr. paradajz), što je bilo i logično očekivati, imajući u vidu historijsku prošlost ovih prostora.^[1]^[2]^[3]

Njemački jezik je u Bosni i Hercegovini, izvjesno vrijeme, bio jedan od službenih jezika (od 1878. do 1918.), kada su brojni leksemi ušli i u svakodnevni govor. Germanizmi su ovdje najčešći u zapadnoj Bosni.

Germanizmi u bosanskom jeziku

Smatra se da u bosanskom jeziku cirkulira preko 2.000 germanizama, različitih oblika adaptacije, a većina posvojenica se danas susreće samo austrijskom i južnonjemačkim dijalektima njemačkoga jezika. Prvi su njemačko-hrvatski uticaji na južnoslavenske jezike su, međutim, počeli tri stoljeća ranije, u vrijeme prve njemačke kolonizacije kada je u 13. stoljećiu, nakon što su Tatari opustošili ova područja, kada je ugarski kralj Bela IV ovamo pozvao njemačko stanovništvo i dodijelio mu posebna prava. Nakon poraza Turaka pod Bečom, 1683., na ova područja su najčešći doseljenici bili iz Švapske, Franačke i Rajne. Za vladavine Marije Terezije, 1763. – 1770. na južnoslavenska područja doseljava oko desetak hiljada porodica, a tokom vladavine Josipa II. ( 1782. – 1788. još oko 3.000 porodica, uglavnom protestanata. U vrijeme Napoleonovih ratova većina Nijemaca je opet pristiglo iz Švapske. Bez ostalih Nijemaca, Švaba je 1945., samo u Hrvatskoj bilo oko 600.000.

Najčešći germanizmi u bosanskom jeziku

A

ablendati < abblenden - prigušiti svjetlo, usp. die Blende - zaslon
ajnc < die Eins - broj jedan (1)
ajeršpajz < das Ei - jaje (množina Eier - jaja) die Speise - jelo - kajgana
akšenka < der Achsschenkel - rukavac ili dio osovine
aktentašna Aktentasche - aktovka ili ručna torba
ancug < der Anzug - odijelo
anlaser < der Anlasser - pokretač motora.
Na bosanskom, zbog metateze, i alnaser.
aufenger < der Aufhänger - vješalica, petlja (na odjeći da se može objesiti)
auspuh < der Auspuff - izduvna cijev

B

bajc ili pajc< der Beiz - namakati u sredstvo za skladištenje (drvo ili hranu)
bauštelac < od riječi die Baustelle - gradilište - radnik na gradilištu
badecimer < das Badezimmer - kupatilo
bedinerica < die Bedienerin - spremačica
beštek < das Besteck - pribor za jelo
bina < die Bühne - pozornica
bišobrot < das Bischofsbrot - bišobrot (kruh u koji se stavljaju grožđice i želatinasti bomboni)
blic < der Blitz - bljesak, bljeskalica
bluza < die Bluse
borer < der Bohrer - svrdlo
bormašina < die Bohrmaschine - bušilica
bremza < die Bremse - kočnica
brenati < brennen - (primarno značenje pržiti) urediti kosu škarama za kovrdžanje
brener < der Brenner - plinski plamenik; željezna naprava za kovrdžanje kose
bruh < der Bruch - kila, primarno značenje pukotina, odnosno prelom, lom
buhtla < die Buchtel (austrijski) - vrsta napuhanog peciva

C

cajger < der Zeiger - kazaljka na satu
cajtnot < die Zeitnot - vremenska stiska
cange < die Zange - kliješta
canšteher < der Zahnstocher - čačkalica
ceh < die Zeche - ceh; račun
ceker ili ceger < der Zecker, Zegger ili Zöger (austrijski) - korpa ili torba za kupovinu
ciferšlus < der Ziehverschluss - patentni zatvarač
cigla < die Ziegel - puna cigla
cimer < das Zimmer - soba
cug < der Zug - potezanje (u jednom cugu, ili od cuga - naiskap) na njemačkom također u značenju voz
curikati/curiknuti < vući natrag (od pridjeva zurück - natrag)
cvikati < zwicken - uštinuti, ali i poništiti voznu kartu, npr.
cviker(i) < der Zwicker - naočale

D

deka < die Decke - pokrivač ili plafon/strop
dihtung – die Dichtung zatvarač, glagol dihtovati - dichten u značenju zatvoriti , začepiti
dinstati < dünsten - pirjati, der Dunst - para
dizna – die Düse - otvor (na uređaju);
drek < der Dreck - izmet, prljavština
drot < der Draht - žica
drukholc < das Druckholz (starinski za das Bügeleisen - pegla/glačalo)
durhcug <das Durchzug - promaha

E

Escajg < essen -jesti zeug- stvar (na njemačkom riječ zastarjela, danas (Ess)besteck

F

fajnšmeker < der Feinschmecker - gurman, hedonista
fajrcajg < das Feuerzeug - upaljač
fajront ili fajrunt < der Feierabend - kraj radnog vremena
faliti < fehlen - nedostajati, manjkati, izostati
farba < die Farbe - boja (boja je u njemačkom turcizam)
fasovati < fassen (primarno značenje obuhvatiti, shvatiti) - dobiti svoje
fašnik < der Fasching - karneval
faširati, odn. faširano< faschieren, faschiert - isjeckati meso, tj. sjeckano meso
feder – die Feder - opruga (na njemačkom znači također pero)
felga – die Felge – naplatak;
fen < Föhn {m}; Fön - topli alpski vjetar; aparat za sušenje (kose)
fišpaprikaš < der Fisch (riba) paprikaš
flaša < die Flasche - boca
fleka < der Fleck - mrlja
foranga/firanga < der Vorhang - zavjesa, zastor
forcimer < das Vorzimmer - predsoblje
foršpan < der Vorspann - kratak uvod, uvodni odlomak (novinskog članka); popis ekipe realizatora na početku filma
frajla < das Fräulein - gospođica (kod nas - slobodnijeg ponašanja)
frket < verkehrt - naopako, suprotno, obratno
friško < frisch - svježe
furati < die Fuhre (podvoz, kola, tovar) - voziti
fruštuk < das Frühstück (doručak) - frühstücken doručkovati - doručak
fuš < der Pfusch - rad na crno
fušariti ili (s)fušeriti< pfuschen - žargonski nestručno obaviti posao

G

gardina < die Gardine - zavjesa, zastor
ganjak < der Gang - hodnik
gastarbajter < der Gastarbeiter - strani radnik - "radnik gost"
gelender < das Geländer - rukohvat
gemišt < gemischt - pomiješano, mješavina
glancati < glänzen - sjajiti se, također i glanc > der Glanz - sjaj
gletati - gletovati < glätten - izravnati
grif < der Griff - zahvat; u frazi imati grifa – biti vješt
grunt < der Grund (dno, podnožje, podloga, temelj) - zemlja, zemljišni posjed (od toga potiče i gruntovnica)
gojzerica < der Goiserer (Schuh) - brdska, okovana cipela nazvana po austrijskom gradu Bad Goisern
gvirc, rjeđe gverc < das Gewürz - fermentirano ili nefermentirano alkoholno piće od vode i meda - medovina
gurtna < Gürtel - opasač, pojas, traka

H

hauba < die Haube - pokrivač/poklopac motora, naprava za sušenje kose
haustor < das Haustor - vrata i prostor na ulazu u kućno dvorište, die Haustür kućna vrata
heftati – heften - pričvršćivati;
herc < das Herz - srce
hohštapler < der Hochstapler - samozvanac, umišljena osoba, varalica
hausmajstor < der Hausmeister - kućepazitelj, domar

I

iberlauf < das Überlauf(ventil) = preliv - prelivni ventil

J

jegervuršt < Jägerwurst - lovačka kobasica
junferica < die Jungfer - djevica;

K

kajla – der Keil - klin
karfiol < der Karfiol (na austrijskom dijalektu) - karfiol/cvjetača
kauguma < der/das Kaugummi - guma za žvakanje
kelner < Kellner - konobar
keks < Keks - biskvit
kibla < der Kübel (uglavnom austrijski dijalekt) - kanta
kifla < der Kipfel (na austrijskom dijalektu) - vrsta mjesečastog peciva
kinderbet < das Kind (dijete) das Bett (krevet) - dječji krevet, krevetac
klavir < das Klavier - piano
klofati < klopfen - udarati, kucati (npr. na vrata) - isprašivati tepihe (kloferom - njem. Klopfer se isprašuju tepisi)
klot < Glatt - pràvo, glatko, ravno
knap < knapp - tijesno, oskudno, jedva (knap čep). Ovo je bilo na knap. > Ovo je bilo u zadnji čas)
knedla < der Knödel (austrijski, južnonjemački) - tjesnato jelo, okruglica, obično sa šljivom u sredini
kofer/kufer < der Koffer - kovčeg (Pun mi je kufer! > Dosta mi je svega!)
korpa < der Korb - košara
koštati < kosten - stajati (u novcu ili drugoj protuvrijednosti)
krafna < Krapfen - prsten (vrsta slatkoga tijesta s nadjevom)
krafna < Krapfen (austrijski) - vrsta slatkog tijesta s nadjevom prženo u dubokoj masnoći, uštipak
kremšnita < Kremschnitte - vrsta kolača - krempita
krampus < der Krampus - krampus (vrag u likovnom prikazu s repom i rogovima koji se javlja u odgojnim pričama zločestoj djeci)
krigla < der Krügel (austrijski, južnonjemački) - čaša za pivo s drškom
krizbam/krizban < der Christbaum - božićno drvce
krompir < austr. (zastarjelo, rijetko regionalno) die Grundbirne, ( ili Krummbirne - pogrbljena kruška) koruški krompir/grumper - krompir
kugla < die Kugel - kugla, zrno (metak)
kuglof/kuglov/kugluv < der Gugelhupf (austrijski dijalekt) - kuglof (kolač od dizanog tijesta sa suhim grožđem, okruglastog oblika sa središnjom šupljinom)
kupleraj < die Kuppelei - svodništvo; javna kuća; kuppeln - spojiti
kuplung < die Kupplung - kvačilo (uređaj za prijenos obrtaja u motornom vozilu)
kvarcanje < Quarzlampe - umjetno izlaganje UV zracima (kvarcnoj lampi)

L

lauf < der Lauf - trk, trčanje
ler < leer - prazan, u leru – u praznom hodu (njem. Leerlauf)
lifrati/liferirati < liefern - dostaviti
lojtre/lotre < die Leiter - ljestve, merdevine

M

mansarda < Mansarde - potkrovlje
majstor < der Meister - zanatlija, znalac
melšpajz < Mehlspeisen - kolači, poslastice
mišung < die Mischung - mješavina

N

nahtkasl < das Nachtkastl, austrijski dijalekt - Kast(er)l je umanjenica od Kasten - ormar - noćni ormarić

O

ofinger < (način izgovora riječi Aufhänger na austrijskom i južnonjemačkim dijalektima): aufenger - vješalica za odjeću

P

pajc > v. bajc
pofezna < Pofese, Pofesen (pl.) (austrijski, bavarski dijalekti) - pohani kruh
paradajz < - Paradeiser (austrijski dijalektalno) - rajčica
plac < der Platz - trg, mjesto
peglati < bügeln - glačati; der Bügeleisen - pegla, glačalo,
penzl < der Pinsel - kist
penzija < die Pension - mirovina; penzioner - umirovljenik
pikzibner < Pik sieben (pikova sedmica - nevažna karta) - izraz koristimo kao "nitko i ništa"
platfus < der Plattfuß - ravno stopalo
poblajhati/(iz)blajhati < bleichen - izbijeliti
pofajhtati < feucht - vlažno izraz za navlažiti
pofloktati < Flocken - slang riječ za pojesti sve do kraja, od riječi pahuljice
purger < Bürger - građanin

R

rapšicer < der Raubschütze - krivolovac
ratkapa < die Radkappe - poklopac točka
remen < Riemen - pojas
restati < rösten - duže pržiti (bez mnogo masnoće), tako da krumpir postane hrskav, tj. reš
resch ili rösch < hrskavo pečen
rikverc rückwärts - (u)natrag, (u)nazad
rolati < rollen - koturati, kotrljati
rolete < rollo, Rollos - platnena žaluzina
rolšuhe < die Rollschuhe - koturaljke
rosfraj < rostfrei - bez hrđe, tj. nehrđajući
roštilj < der Rost - rešetka (za pečenje mesa, skraćeno od Bratrost), također gril (der Grill)
ruksak < der Rucksack - leđna torba, naprtnjača

S

sekirati (se, koga) < sekkieren (austrijski) - brinuti, smetati, opteretiti brigama

Š

šajba < die Scheibe - ploča, pločica, disk
šaht < der Schacht - okno, otvor za kanalizaciju
šalter < der Schalter - prekidač; šalter (u uredu, pošti, banci i sl.)
šamrl < das Schammerl (austrijski) - stolac bez naslona, tronožac
šank < die Schank (austrijski), Ausschank, također die Schenke
šaraf < dijalektalni južnonjemački i austrijski način izgovora riječi die Schraube - vijak, zavrtanj
šarmer < Charmeur - zanosan, dražestan, očaravajući
šeflja < Schaufel, Schippe - kutljača
šihta < die Schicht - smjena
šircl < die Schürze - pregača
šlafcimer < das Schlafzimmer - spavaća soba
šlag < der Schlag - udarac, udar; kap (srčana i moždana); tučeno slatko vrhnje
šlager < der Schlager - popularna melodija
šlafrok < schlafen (spavati) der Rock (suknja, haljina) - kućna haljina
šlagvort < das Schlagwort - krilatica, geslo, parola
šlank < schlank - mršav
šlape < der Schlappen ili Schlapfen (na austrijskom i bavarskom dijalektu) - papuče
šlauf < der Schlauch - gumena cijev; mijeh
šlampav < schlampig - neuredan, nemaran, površan
šlempav < schlumper - majmun (pogrdno)
šlamperaj< die Schlamperei - nemarnost, neurednost, traljavost
šleper < der Schlepper - tegljač
šlus < der Schluss - kraj
šljaka < die Schlacke (drozga, šljaka, talog; troska, ostaci izgorjelog uglja) - rad, posao (glagol je šljakati, a onaj ko "šljaka" je šljaker)
šmek/šmeka < schmeckt - okus/ukusno
šminka < die Schminke - sredstva za njegu i uljepšavanje tijele (obično lica)
šmucig < schmutzig - zamazan, umazan, prljav
šnajder < der Schneider - krojač
šnala < Schnalle - kopča
šnicla < das Schnitzel - odrezak
šnit < der Schnitt - rez
šnita < die Schnitte - kriška
špahtla < der Spachtel - lopatica za struganje gipsa, boje i sl.
špancir < spazieren - šetnja - šetati
špajscimer < das Speisezimmer - trpezarija
špajz < die Speis (austrijski, južnonjemački), die Speisekammer - ostava
španga < die Spange - broš, nakit za kosu
šparhet (špaher, šporer) < der Sparherd od sparen - štedjeti; Herd - žarište, grijna ploča (izraz za štednjak)
špek < der Speck - slanina
špenadla < die Nadel - igla
špic < der Spitz (austrijski, južnonjemački) za die Spitze - šiljak, vrh
špica < die Spitze - šiljak, vrh; skraćeno za die Spitzenzeit - vrijeme vreve, najgušćeg prometa
špigla < der Spiegel - ogledalo
špil < das Spiel (primarno značenje igra) - skupina predmena za društvene igre, npr. špil karata
špotati < spotten - izrugivati se (koriti nekoga, ljutiti se na njega)
šprehati < sprechen - govoriti
šprica < die Spritze - brizgalica, štrcaljka; injekcija
špricer < gespritz (na austrijskom dijalektu) - gaziran
špur(a) < die Spur - traka
šrafciger (šerafnciger) < der Schraubenzieher - odvijač
štab < der Stab - štap; osoblje najužeg rukovodstva
štambilj < der Stempel - žig, pečat
štand < der Stand - prodajno ili izložbeno mjesto na sajmu ili pijaci
štanga < die Stange - motka, pritka, šipka
štaubšećer, štaubcuker < njem. Staubzucker, der Staub - prašina (izraz za šećer u prahu)
štaubzauger < der Staubsauger od Staub - prašina i saugen - sisati - usisivač
šteker < der Stecker - utičnica (od glagola stecken - stavljati, pričvrstiti)
štift < der Stift - čavao bez glavice, obična (drvena) olovka (skraćeno od Bleistift)
štih < der Stich (primarno značenje bod ili ubod) - bod u kartanju, primjesa okusa/mirisa
štikla < der Stöckel - visoka potpetica
štirka < die Stärke - škrob; glagol štirkati rublje
štimati < stimmen - biti tačan/u redu; ugađati žice instrumenta
štimung < die Stimmung - raspoloženje, ugođaj, atmosfera
štof < Stoff - materijal
štokrla < Stockerl (austrijski, južnonjemački) - stolica bez naslona
štos < der Stoß - potisak, udarac; hrpa, recimo štos papira
štrebati < streben - nastojati, težiti (štreber (der Streber - austrijski) učenik koji uči i bez razumijevanja, samo da bi znao podatke > strebern (dijalektalno austrijski) - učiti na takav način)
štrik < der Strick - uže, konopac
štrikati < stricken - plesti
štruc < der Strutz (austrijski dijalekt, rijetko) - komad, oblik hljeba, vekna
štrudla < der Strudel - pita savijača, primarno značenje na njemačkom: vir u vodi
šub < der Schub - potisak, u frazi od šuba – odmah, iz prve
šuft < der Schuft - hulja, lopov, lupež, nitkov
šukara < die Schubkarre - vrtna kolica
šuster < der Schuster - obućar
švercer < der Schwärzer - krijumčar

T

tipl < der Dübel - usadak u koji se navrće vijak, učvrsnica
tipfeler < der Tippfehler - zatipak, tiskarska greška
tišler < der Tischler - stolar
trefiti < treffen - pogoditi (svršeni oblik je potrefiti)
trotl < der Trottel - nespretnjaković, šeprtlja, šonjo

V

veker(ica) < der Wecker - sat-budilnik
veš < die Wäsche - rublje
vešmašina < die Waschmaschine - mašina za pranje rublja
viršla < das Würstel (deminutiv riječi Wurst na austrijskim i južnonjemačkim dijalektima - kobasičica) < Wurst - hrenovka
vekna < der Wecken (austrijski, južnonjemački, umanjenica: das Weckerl) - duguljasti hljeb

Z

ziher/ziheraš < sicher - siguran, sigurna, sigurno: osoba koja nije sklona riziku
zihernadla/ziherica - die Sicherheitsnadel od riječi: sicher/Sicherheit i Nadel - sigurno/sigurnost i igla, sigurnosna igla, pribadača
zriktati einrichten, odnosno richten (austrijski, južnonjemački dijalekti) nešto urediti, srediti, Richtung - moda, modna linija, znači urediti/obući se po posljednjoj modi

Ž

žemlja < die Semmel - pecivo za doručak, hljepčić

Napomena: Mnogo je riječi koje smatrane germanizmima, iako je njemački jezik bio samo tranzicijska forma iz drugih jezika, ali ih tako označavamo po jeziku iz kojeg smo te riječi preuzeli.

Prevedenice

U germanizme se ubrajaju i neki izrazi i sintagme koji su doslovne prevedenice s njemačkog, a koji se vrlo često upotrebljavaju umjesto standardnih južnoslavenskih konstrukcija: doći k sebi (zu sich kommen) umjesto osvijestiti se; bez da (od veznika ohne dass odnosno ohne zu) umjesto a da ne/nije, glagol raditi koji se koristi i tamo gdje je pogrešno (raditi frizuru umjesto frizirati ili šišati, raditi kolače umjesto peći kolače, raditi od buhe slona umjesto praviti od buhe slona, sjesti se umjesto sjesti), što je također doslovce prevedeno s njemačkog jezika. U doba Austrougarske, a i kasnije, bili su, prije svega u sjeverozapadnim dijelovima bivše Jugoslavije, u govornom jeziku, prisutni i mnogi iskrivljeni njemački izrazi poput kisdihant (od küß die Hand - ljubim ruku), pozdrav kojim su djeca pozdravljala starije, a prije svega kavaliri dame (kisdihant milostiva). Tu su još uvijek česti neprilagođeni germanizmi, kao jučer navečer (gestern Abend) - umjesto sinoć, danas ujutro (heute Morgen) - umjesto jutros, danas navečer (heute Abend) - umjesto večeras.

Reference

^ Petrović V.: Esekerski rječnik. FF Press, Zagreb, ISBN 978-953-175-283-1.
^ Simeon R. (1969: Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva na osam jezika: hrvatsko-srpski, latinski, ruski, njemački, engleski, francuski, talijanski, španjolski, I-II, Zagreb.
^ Тривунац М. (1937): Немачки утицаји у нашем језику : (из страног прегледа), Штампарија М. Сибинкића, Београд.

Također pogledajte

[1] Petrović V.: Esekerski rječnik. FF Press, Zagreb, ISBN 978-953-175-283-1.

[2] Simeon R. (1969: Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva na osam jezika: hrvatsko-srpski, latinski, ruski, njemački, engleski, francuski, talijanski, španjolski, I-II, Zagreb.

[3] Тривунац М. (1937): Немачки утицаји у нашем језику : (из страног прегледа), Штампарија М. Сибинкића, Београд.

[1]

[2]

[3]