Duha-namaz

Duha namaz je dobrovoljni namaz. Ovaj namaz nije obavezan, ali se klanja zbog hadisa koji ukazuju na ovaj namaz. Klanja se tako što se na svakom drugom rekijatu preda selam, a može se klanjati osam rekijata, a po nekima može i dvanaest.

Važnost duha namaza

• Muhammed, rekao je: "Duha-namaz redovno obavlja samo onaj ko je Allahu odan; to i jest namaz Gospodaru odanih robova" (bilježe: Ibn Huzejma i el-Hakim. Šejh el-Albani je ovaj hadis uvrstio u prihvatljiva predanja.)
• Muhammed, je rekao: "Allah, kaže: "...Najdraže čime Mi se Moj rob približava jeste ono čime sam ga zadužio (farzovi), a zatim Mi se on približava nafilama (sunnetima) sve dok ga ne zavolim…"
• Ebu Hurejre, prenosi: ‘Oporučio mi je moj voljeni prijatelj / Allahov Poslanik tri stvari, koje neću ostaviti do svoje smrti: „Da postim tri dana u svakom mjesecu, dva rekijata duha namaza, i da klanjam vitre prije nego krenem spavati.“ (hadis bilježe: Buharija i Muslim)
• Enes ibn Malik, kaže da je Muhammed rekao: "Ko klanja sabah namaz u džematu, zatim sjedi spominjajući Allaha dž.š., dok sunce ne izađe, a potom klanja dva rekjata duha namaza ima nagradu kao da je obavio hadž i umru." Enes kaže da je Allahov Poslanik rekao: "Potpuno, potpuno, potpuno". (Hadis prenosi Et-Tirmizi)

Potvrda

Klanjanje ovog namaza potvrđeno je hadisom Muhammeda. "Svako jutro na svaki zglob se treba dati sadaka, svaki tesbih (izgovoreno SubanAllah) je sadaka, svako izgovoreno Elhamdulillah je sadaka, svako izgovoreno La ilahe illallah je sadaka, svaki izgovoreni tekbir- Allahu ekber je sadaka, naređivanje dobra je sadaka,odvraćanje od zla je sadaka, a sve to zamjenjuje dva rekijata Duha namaza." (hadis bilježi Muslim).

Vrijeme duha namaza

Duha namaz nastupa petnaest minuta poslije izlaska sunca, i traje sve do deset minuta do nastupana podne namaza. Neki učenjaci smatraju da je ovaj namaz najbolje klanjati u periodu od oko sat do sat i po prije podne namaza, a sve zbog hadiske predaje, koja govori na ovu temu.

Prije početka namaza

Prije početka ovog namaza, vjernik je dužan uzeti abdest, a onda trebaju se okrenuti prema kibli, i nijet da bude u srcu.

Početak namaza

Svaki namaz počinje početnim tekbirom, kada vjernik podiže ispružene ruke u predjelu između ramena i ušiju i izgovara riječi "Allahu ekber" ("Allah je najveći"). Jedan dio muslimanske uleme smatra da postoji razlika između muškog i ženskog načina obavljanja namaza, pa preporučuje da muškarci dižu ruke u visini ušiju, a žene u visini ramena, dok drugi dio smatra da nema razlike između obavljanja namaza muškarca i žene nego preporučuju dizanje ruku u bilo koji položaj između ova dva, uključujući i njih.

Rekati

Rekat obuhvata nekoliko radnji, a to su: stajanje (kijām), pregibanje (rukū') i dva puta spuštanje na tlo (sedžda), s kratkom pauzom.

Na stajanju vjernik zauzima stojeći položaj s povezanim rukama u predjelu između prsa i pupka, i to tako da desnu stavi preko lijeve. I ovdje postoji razlika u mišljenjima uleme, pa jedan dio smatra da žene trebaju držati ruke povezane na prsima, a muškarci u predjelu pupka, dok drugi dio ne pravi razliku između muškog i ženskog stajanja. Na početku vjernik može prvo proučiti neku dovu. Bosanskohercegovački muslimani tradicionalno najčešće uče Subhaneke. Ovo je moguće samo na prvom rekatu. Nakon toga obavezno je reći: "Utječem se Allahu od prokletog šejtana (đavola)" (trans. "Eūzu billāhi mineš-šejtānir-radžīm"), ali također samo na prvom rekatu. Dalje se kaže: "U ime Allaha, Sveopćeg dobročinitelja, Milostivog, Samilosnog" (trans. "Bismillāhir-rahmānir-rahīm"), pa se uči prva sura iz Kur'ana (El-Fatiha) i nastavlja se sa barem 3 ajeta neke druge sure ili čitavom surom. Na drugom rekatu uče se Bismilla, Fatiha i još jedna sura.

Vjernik zatim, uz izgovaranje tekbira, vrši pregibanje tijela u oblik ćiriličnog slova G (Г), oslanjajući se rukama o koljena, i izgovara riječi kojima slavi svoga Tvorca, čineći tako ruku'. S ruku'a se vraća u prvobitni stojeći položaj izgovarajući riječi "Čuje Allah onoga koji Ga hvali" (trans. "Semiallāhu li men hamideh") i "Naš Stvoritelju, neka je Tebi hvala" (trans. "Rabbenā we lekel hamd").

Uz izgovaranje tekbira, vjernik se zatim spušta na tlo i čini sedždu. Sedžda se, kako je opisao Muhammed ,čini tako da 7 tačaka, odnosno dijelova tijela dodiruje tlo: čelo, nos, dlanovi, koljena i nožni prsti. To je karakterističan položaj tijela u kojem vjernik klečeći dodiruje zemlju čelom i nosom. Muslimani smatraju da su u ovom položaju najbliži Allahu i da se u ovom položaju nijedna dova ne odbija, pa zato za vrijeme sedžde izgovaraju različite dove. U jednom rekatu postoje 2 sedžde, s kraćom pauzom između njih u sjedećem položaju.

S učinjenom drugom sedždom završen je jedan rekat. Sa završetkom prvog rekata ustaje se na drugi, a nakon završetka drugog rekata dolazi sjedenje.

Sjedenje

Na sjedenju u namazu vjernik uči Ettehijjātu, u kojem se izgovara šehadet, zatim se donese salavat na Poslanika. Nakon toga vjernik uči neku od dova koje su prenešene od Poslanika, da se uče na sjedenju, i onda time završaje sjedenje.

Završetak namaza

Svaki namaz završava se predajom selama. Selam se predaje tako što vjernik okrene glavu prvo na desnu stranu, pa izgovori "Esselāmu 'alejkum we rahmetullāh", a zatim okrene glavu na lijevu stranu i izgovori isto. Nije propisan zikr, Ajetul-kursija i dova nakon ovog namaza.

Također pogledajte

Noćni namaz