Idi na sadržaj

Amborellaceae

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Amborellaceae
Amborella trichopoda
Amborella trichopoda
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaTracheophyta
RazredMagnoliopsida
RedAmborellales
PorodicaAmborellaceae
Pichon
RodAmborella
VrstaA. trichopoda
Dvojno ime
Amborella trichopoda
Baill.

Amborella je monotipski rod grmova ili malih endemskih stablašica glavnog otoka Nove Kaledonije.[1] Rod je jedini član porodice Amborellaceae i reda Amborellales, a ima i samo jednu vrstu, Amborella trichopoda. Amborella je od velikog interesa za iljne biosistematičare, jer molekularnofilogenetička analiza dosljedno je postavlja kao sestrinsku grupu svim ostalim cvjetnicama.

Filogenija

[uredi | uredi izvor]

Biosistematika prihvata Amborella trichopoda kao najviši bazni rod u kladusu angiospermi.[2] U sistematici, pojam "bazni" opisuje lozu koja se odvaja u blizini filogenetske baze , a time i ranije od ostalih vrsta. Budući da je Amborella očito bazna među cvjetnicama, o svojstviama ranih cvjetova može se zaključiti usporedbom izvedenih osobina koje dijele glavni rodovi angiospermi, ali ih nema amborela. Za ove se osobine pretpostavlja da su se razvile nakon razilaženja roda "Amborella".

Jedna ideja ranog dvadesetog stoljeća o primitivnim (predačkim) osobinama njenog cvjeta, prihvaćena do nedavno, je model cvjetanja „Magnolia“. To predviđa cvasti s brojnim dijelovima raspoređenim u spirale na izduženom, konusnom nosaču, a ne malom broju dijelova u različitim vijcima više izvedenih cvjetova.

U studiji osmišljenoj za razjašnjenje odnosa između dobro proučenih modelnih biljaka kao što je Arabidopsis thaliana i bazne angiosperme Amborella, Nuphar (Nymphaeaceae ), Illicium, monokotiledone i više izvedenih angiospermi (eudikotikotiledone), koristeći cDNK hloplaplastnog genoma i ekspresiju sekvenci za gene cvjetnica, generiran je slijedeći kladogram.

extant Spermatophyta

Gymnospermae

Angiosperme

Amborella

Nuphar

Illicium

Monocotyledonae

Magnoliide

Eudicotiledonae

Amborella je sestrinski takson za sve ostale angiosperme i sjemenjače kao sestrinske monofiletne grupe prema angiospermama. To podržava teoriju da se Amborella odvojila od glavne linije angiosperma prije predaka bilo kojih od drugih živih angiospermija. Postoji, međutim, određena nesigurnost u odnosu između Amborellaceae i Nymphaeales: jedna teorija je da su same Amborellaceae monofiletne sestrindke u odnosu na postojeće angiosperme; drugi predlaže da Amborellaceae i Nymphaeales formiraju kladus koji je sestrinska grupa za sve ostale postojeće angiosperme.

Zbog svog evolucijskog položaja u podnožju cvjetnica, postojala je podrška za sekvenciranje kompletnog genoma Amborella trichopoda koje služi kao referenca za evolucijske studije. Godine 2010, američka Nacionalna fondacija za nauku započela je sekvenciranje genoma u Amborella , a nacrt sekvence genoma objavljen je na web stranici projekta u decembru 2013.[3]

Klasifikacija

[uredi | uredi izvor]

Amborella je jedini rod porodice Amborellaceae. APG II sistem prepoznaje ovu porodicu, ali je ostavila nepromijenjenom u rangu reda zbog nesigurnosti u vezi s porodicom Nymphaeaceae. U novijim sistemima Grupe za filogeniju angiospermi, APG III i APG IV, Amborellaceae čine monotipski red Amborellales na bazi filogenetskog stabla angiospermi.

Stariji sistemi

[uredi | uredi izvor]

Cronquistov sistem, of 1981, ovako je klsificirao je ovu porodicu:[4][5]

Red Laurales
Podred Magnoliidae
Razred Magnoliopsida [=dicotyledons]
Divizija Magnoliophyta [=Angiosperme]

Thorneov sistem (1992) klasificira ih u:[6][7]

Red Magnoliales
Poded Magnolianae
Podrazred Magnoliideae [=Dikotiledone]
Razred Magnoliopsida [=Angiosperme]

Dahlgrenov sistem:[8]

Red Laurales
Nadred Magnolianae
Podrazred Magnoliideae [=Dikotiledone],
Razred Magnoliopsida [=Angiosperme].

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Jérémie, J. (1982). "Amborellacées". u A. Aubréville; J. F. Leroy (ured.). Flore de La Nouvelle-Calédonie et Dépendances (jezik: francuski). 11. Paris: Muséum National d’Histoire Naturelle. str. 157–160.
  2. ^ The Angiosperm Phylogeny Group (2016), "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV", Botanical Journal of the Linnean Society, 181 (1): 1–20, doi:10.1111/boj.12385CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  3. ^ "Amborella Genome Database". Arhivirano s originala, 29. 1. 2020. Pristupljeno 15. 4. 2020.
  4. ^ Cronquist, A. (1981). An integrated system of classification of flowering plants. New York: Columbia University Press. ISBN 9780231038805.
  5. ^ Cronquist, A. (1988). The evolution and classification of flowering plants (2nd ed.). Bronx, NY: New York Botanical Garden.
  6. ^ Thorne, Robert F. (1992). "Classification and geography of flowering plants". Botanical Review. 58 (3): 225–348. doi:10.1007/BF02858611.
  7. ^ Thorne, Robert F. (1992). "An updated phylogenetic classification of the flowering plants". Aliso. 13 (2): 365–389. doi:10.5642/aliso.19921302.08.
  8. ^ Dahlgren, R.M.T. (1980). "A revised system of classification of the angiosperms". Botanical Journal of the Linnean Society. 80 (2): 91–124. doi:10.1111/j.1095-8339.1980.tb01661.x.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14] }}

Bibliografija

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Angiosperm Phylogeny Group III (2009). "An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III". Botanical Journal of the Linnean Society. 161 (2): 105–121. doi:10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x.
  2. ^ Albert, V. A.; Soltis, D. E.; Carlson, J. E.; Farmerie, W. G.; Wall, P. K.; Ilut, D. C.; Solow, T. M.; Mueller, L. A.; Landherr, L. L.; Hu, Y.; Buzgo, M.; Kim, S.; Yoo, M.-J.; Frohlich, M. W.; Perl-Treves, R.; Schlarbaum, S. E.; Zhang, X.; Tanksley, S. D.; Oppenheimer, D. G.; Soltis, P. S.; Ma, H.; dePamphilis, C. W.; Leebens-Mack, H. (2005). "Floral gene resources from basal angiosperms for comparative genomics research". BMC Plant Biology. 5: 5. doi:10.1186/1471-2229-5-5. PMC 1083416. PMID 15799777. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć); CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ Buzgo, M.; Soltis, P. S.; Soltis, D. E. (2004). "Floral Developmental Morphology of Amborella trichopoda (Amborellaceae)". International Journal of Plant Sciences. 165 (6): 925–947. doi:10.1086/424024. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ Carlquist, S. J.; Schneider, E. L. (2001). "Vegetative anatomy of the New Caledonian endemic Amborella trichopoda: relationships with the Illiciales and implications for vessel origin". Pacific Science. 55 (3): 305–312. doi:10.1353/psc.2001.0020. hdl:10125/2455. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  5. ^ Endress, P. K.; Igersheim, Anton (2000). "The Reproductive Structures of the Basal Angiosperm Amborella trichopoda (Amborellaceae)". International Journal of Plant Sciences. Current Perspectives on Basal Angiosperms. 161 (S6): S237–S248. doi:10.1086/317571. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  6. ^ W. E. Friedman (2009), "The meaning of Darwin's "abominable mystery"", American Journal of Botany, 96 (1): 5–21, doi:10.3732/ajb.0800150, PMID 21628174
  7. ^ Floyd, S.K.; Friedman, W.E. (2001). "Developmental evolution of endosperm in basal angiosperms: evidence from Amborella (Amborellaceae), Nuphar (Nymphaceae), and Illicium (Illiciaceae)". Plant Systematics and Evolution. 228 (3–4): 153–169. doi:10.1007/s006060170026. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  8. ^ Drew, B. T.; Ruhfel, B. R.; Smith, S. A.; Moore, M. J.; Briggs, B. G.; Gitzendanner, M. A.; Soltis, P. S.; Soltis, D. E. (2014). "Another Look at the Root of the Angiosperms Reveals a Familiar Tale". Systematic Biology. 63 (3): 368–382. doi:10.1093/sysbio/syt108. PMID 24391149. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  9. ^ Große-Veldmann, B.; Korotkova, N.; Reinken, B.; Lobin, W.; Barthlott, W. (2011). "Amborella trichopoda—Cultivation of the most ancestral angiosperm in botanic gardens". The Journal of Botanic Garden Horticulture. 9: 143–155. Pristupljeno 21. 10. 2016. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)
  10. ^ Pillon, Y. (2008). Biodiversité, origine et évolution des Cunoniaceae : implications pour la conservation de la flore de Nouvelle-Calédonie (PDF) (PhD) (jezik: French i English). University of New Caledonia. Pristupljeno 22. 6. 2013.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) CS1 održavanje: ref=harv (link)
  11. ^ Simpson, M.G. (2010). Plant Systematics (2nd izd.). Elsevier. p. 186
  12. ^ Soltis, P. S.; Soltis, D. E. (2013). "Angiosperm Phylogeny: A Framework for Studies of Genome Evolution". u Leitch, Ilia J.; Greilhuber, Johann; Doležel, Jaroslav; Wendel, Jonathan F. (ured.). Plant Genome Diversity. Volume 2. Springer. str. 1–11. doi:10.1007/978-3-7091-1160-4_1. ISBN 978-3-7091-1160-4. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  13. ^ Sporne, K.R. (1974). The Morphology of Angiosperms. London: Hutchinson. ISBN 978-0-09-120611-6. p. 98.
  14. ^ Thien, L. B.; Sage, T. L.; Jaffré, T.; Bernhardt, P.; Pontieri, V.; Weston, P. H.; Malloch, D.; Azuma, H.; Graham, S. W.; McPherson, M. A.; Rai, H. S.; Sage, R. F.; Dupre, J.-L. (2003). "The Population Structure and Floral Biology of Amborella trichopoda (Amborellaceae)". Annals of the Missouri Botanical Garden. 90 (3): 466–490. doi:10.2307/3298537. JSTOR 3298537. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)