Idi na sadržaj

Poales

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Poales
Vremenski raspon:
Kasna kreda (prije 115 miliona godina) – Sadašnjost
(Vidi IUCN-ov crveni popis za skraćenice)
Obična pšenica (Triticum aestivum)
Obična pšenica (Triticum aestivum)
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaTracheophyta
RazredLiliopsida
RedPoales
Small
Rod1.050 rodova


APG uključuje i

*Sparganiaceae

Poales je veliki red of cvjetnica, monokotiledona, koji uključuje porodice biljaka kao što su Poaceae, Bromeliaceae i Cyperaceae. U okviru roda dosad je prepoznato 16 porodica.

Billbergia pyramidalis, porodica Bromeliaceae

Cvjetovi su obično mali, zatvoreni braktejama i raspoređeni u cvasti (osim kod tri vrste roda "Mayaca" "koje posjeduju vrlo reducirane, jednocvjetne cvjetove). Cvjetovi mnogih vrsta oprašuju se vjetrom; sjeme obično sadrži skrob.

Taksonomija

[uredi | uredi izvor]

APG III sistem (2009) prihvata red unutar monokotiledona, kladusu zvanom Commelinide, sa 16 porodica:

Raniji APG sistem (1998) usvojio je isti poredak, iako je upotrebljavao naziv "komelinoidi". Ne uključuje Bromeliaceae i Mayaceae, već je imao dodatne porodice Prioniaceae (sada uključena u Thurniaceae), Sparganiaceae (sada u Typhaceae) i Hydatellaceae (koji su sada premješteni iz monokotiledona; nedavno je otkriveno da su ranodivergirana loza cvjetnica). Morfološki zasnovan Cronquistov system nije uključivaored po imenu Poales, dodeljivanjem odgovarajućih porodica redovima Bromeliales, Cyperales, Hydatellales, Juncales, Restionales i Typhales. U ranom spisku sistema taksonomije biljaka, red koji uključuje porodicu trave nije bio po imenu Poales, već je imao opisno botaničko ime kao što su Graminales u Englerovom (ažuriranje 1964.) i Hutchinsonovom sistemu (prvo izdanje, prvi volumen, 1926.), Glumiflorae u Wettsteinovom sistemu (zadnji put revidirana 1935.) ili Glumaceae u Bentham- Hookerovom sistemu (treći volumen, 1883).

Evolucija i filogenija

[uredi | uredi izvor]

Najraniji fosili pripisani Poales datiraju iz perioda kasne krede, prije oko milion godina, iako neke studije (npr. Bremer, 2002) sugeriraju da se porijeklo grupe može proširiti do gotovo prije 115 miliona godina, vjerovatno u Južnoj Americi. Najraniji poznati fosili uključuju polen i plodove.

Filogenetski položaj Polasa unutar komelinida bilo je teško razriješiti, ali analiza korištenjem kompletne hlroplastne DNK našla je podršku da su Polales sestrinska grupa Commelinales plus Zingiberales.[1] Glavne loze unutar Poales nazivaju se bromelijadni, ciperidni, ksiridni, graminidni i restiidni kladus. Filogenetska analiza riješila je većinu odnosa unutar reda, ali je pronašla slabu podršku monofiliji za ciperidni kladus.[2] Odnos između Centrolepidaceae i Restoniaceae unutar restiidnog kladusa ostaje nejasan; prvi se zapravo može ugraditi u drugi.[2][3]

Commelinales

Zingiberales

Poales
Bromelijadni kladus

Bromeliaceae

Typhaceae

Ciperidni kladus

Mayacaceae

Rapateaceae

Thurniaceae

Cyperaceae

Juncaceae

Ksiridni kladus

Eriocaulaceae

Xyridaceae

Graminidni kladus

Flagellariaceae

Poaceae

Ecdeiocoleaceae

Joinvilleaceae

Restiidni kladus

Anarthriaceae

Centrolepidaceae

Restionaceae

Glavni kladusi reda Poales (Judd et al. 2007)
Poales

Typhaceae (Typha Sparganium)

Bromeliaceae

Mayacaceae

Xyridaceae

Eriocaulaceae

Kladus Cyperaceae/Trske

Cyperaceae

Juncaceae

Jezgarne Poales

Restionaceae

Flagellariaceae

Poaceae

Joinvilleaceae

Kompletni kladogram po APG (2009)
Poales

Typhaceae (Typha Sparganium)

Bromeliaceae

Rapateaceae

Xyridaceae

Eriocaulaceae

Mayacaceae

Kladus Cyperaceae/Trske

Thurniaceae

Cyperaceae

Juncaceae

Jezgarne de Poales

Anarthriaceae

Centrolepidaceae

Restionaceae

Flagellariaceae

Joinvilleaceae

Ecdeiocoleaceae

Poaceae

Diverzitet

[uredi | uredi izvor]

Vrstama su najbogatije četiri porodice, po brojevima koji slijede:

  • Poaceae: 12.070
  • Cyperaceae: 5.500
  • Bromeliaceae: 3.170
  • Eriocaulaceae: 1.150

Historija taksonomije Poales

[uredi | uredi izvor]

Cyperales

[uredi | uredi izvor]
Cyperus javanicus

Cyperales bio je naziv za red cvjetnica. Kako se koristilo u Englerovom sistemu (ažuriranje 1964) i u Wettsteinovom sistemu koji se sastojao od samo jedne porodice. Cronquistov sistem trave je stavio u podrazred Commelinidae ) kao i kao 1981.:[4]

APG sistem sada ih označava kao biljke uključene u red Poales.

Eriocaulales

[uredi | uredi izvor]
Eriocaulon decangulare

Eriocaulales je botaničko ime za red cvjetnica. Objavio ga je Takenoshin Nakai. U Cronquistovom sistemu ime je upotrebljeno ui podrazredu Commelinidae. Red je tada imao samo jednu porodicu (1981):

APG IV sistem sada ove biljke naznačava u redu Poales.

Upotreba

[uredi | uredi izvor]

Vrste roda Poales su ekonomski najvažniji red monokotiledona i možda najvažniji red biljaka uopće. Unutar reda, daleko najvažnija ekonomska porodica je porodica trava (Poaceae, sin. Gramineae), koja uključuje škrobne biljke, kao što su: ječam, kukuruz, proha, riža i pšenica, kao i bambus (koji se uglavnom koristi strukturno, poput drveta, ali donekle i kao povrće), i nekoliko "začina" poput šećerne trske i limunske trave. Graminoidi, posebno trava, tipično su dominantni na otvorenim (u klimatima sa niskom vlagom, ali još neisušenim ili također opožarenim površinama) staništima poput prerija / stepa i savana i tako formiraju veliki udio krmiva za ispašu.

Vjerovatno zbog pastoralne nostalgije ili jednostavno želje za otvorenim prostorima za igru, oni dominiraju u većini zapadnih dvorišta kao travnjaci, koji troše ogromne količine novca u održavanju (umjetna ispaša – košnja – za estetiku i držanje alergenih cvjetova, izbjegavanje đubriva i slično). Mnoge vrste bromeliacea koriste se kao ukrasne biljke (a jedna, ananas, internacionalno se uzgaja u tropima kao voće). Mnoge močvarne vrste tife, rogoza, trave i mačkica važne su staništa vodopada, a koriste se u tkanju sjedala i (posebno mačke) bile su važan prehrambeni izvor poljoprivrede prije rata. Cyperus esculentus, također je značajan korov, a i vodeni kesten Eleocharis dulcis, još su barem lokalno važni močvarni škrobni korijenski usjevi.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Barrett, Craig F.; Baker, William J.; Comer, Jason R.; Conran, John G.; Lahmeyer, Sean C.; Leebens-Mack, James H.; Li, Jeff; Lim, Gwynne S.; Mayfield-Jones, Dustin R.; Perez, Leticia; Medina, Jesus; Pires, J. Chris; Santos, Cristian; Wm. Stevenson, Dennis; Zomlefer, Wendy B.; Davis, Jerrold I. (2015). "Plastid genomes reveal support for deep phylogenetic relationships and extensive rate variation among palms and other commelinid monocots". New Phytologist. 209 (2): 855–870. doi:10.1111/nph.13617. ISSN 0028-646X. PMID 26350789.
  2. ^ a b Bouchenak-Khelladi, Yanis; Muasya, A. Muthama; Linder, H. Peter (2014). "A revised evolutionary history of Poales: origins and diversification". Botanical Journal of the Linnean Society. 175 (1): 4–16. doi:10.1111/boj.12160. ISSN 0024-4074. publikacija otvorenog pristupa - besplatna za čitanje
  3. ^ Briggs, Barbara G.; Marchant, Adam D.; Perkins, Andrew J. (2014). "Phylogeny of the restiid clade (Poales) and implications for the classification of Anarthriaceae, Centrolepidaceae and Australian Restionaceae". Taxon. 63 (1): 24–46. doi:10.12705/631.1. ISSN 0040-0262.
  4. ^ D.J. Mabberley. 2000. The Plant-Book, 2nd ed. Cambridge University Press, Cambridge, UK, 858 p. [H. Pfefferkorn/H. Pfefferkorn/H. Pfefferkorn]

Bibliografija

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]