Religija
Religija je niz društveno-kulturnih sistema, uključujući određena ponašanja i prakse, moral, vjerovanja, Svjetonazor, tekstove, posvećena mjesta, proročanstva, etiku ili organizacije, koji općenito povezuju čovječanstvo s natprirodnim, transcendentalnim i duhovnim elementima[1]— iako ne postoji konsenzus naučnika oko toga šta tačno čini religiju.[2][3] Različite religije mogu, ali i ne moraju sadržavati različite elemente u rasponu od božanskog,[4] svetosti,[5] vjere,[6] i natprirodnog bića ili bića.[7]
Porijeklo vjerskih vjerovanja je otvoreno pitanje, s mogućim objašnjenjima uključujući svijest o individualnoj smrti, osjećaj zajednice i snove.[8] Religije imaju svete historije, narativa i mitologije, sačuvane u usmenim predajama, svetim tekstovima, simbolima i svetim mjestima, koji mogu pokušati objasniti porijeklo života, svemira i drugih pojava.
Religijske prakse mogu uključivati rituale, propovijedi, komemoraciju ili poštovanje (božanstava ili svetaca), žrtve, festivale, gozbe, trans, inicijacije, bračne i pogrebne službe, meditaciju, molitvu, muziku, umjetnost, ples ili javnu službu.
Procjenjuje se da postoji oko 10.000 različitih religija širom svijeta,[9] iako gotovo sve imaju regionalno zasnovane, relativno male sljedbenike. Četiri religije – kršćanstvo, islam, hinduizam i budizam – čine preko 77% svjetske populacije, a 92% svijeta ili slijedi jednu od te četiri religije ili se identificira kao nereligiozne,[10] što znači da preostalih 9.000 vjera čine samo 8% stanovništva zajedno. Religiozno nepovezana demografska grupa uključuje one koji se ne identificiraju ni s jednom određenom religijom, ateiste i agnostike, iako mnogi u demografskoj skupini još uvijek imaju različita vjerska uvjerenja.[10]
Mnoge svjetske religije su također organizirane religije, najdefinitivnije uključujući abrahamske religije kršćanstvo, islam i judaizam, dok su druge vjerojatno manje, posebno narodne religije, autohtone religije i neke istočnjačke religije. Jedan dio svjetske populacije su pripadnici novih vjerskih pokreta.[11] Naučnici su ukazali da globalna religioznost može biti u porastu zbog religioznih zemalja koje imaju generalno više stope nataliteta.[12]
Studij religije obuhvata širok spektar akademskih disciplina, uključujući teologiju, filozofiju religije, komparativnu religiju i društvene nauke. Teorija religije nudi različita objašnjenja za njeno porijeklo i djelovanje, uključujući ontološke osnove religijskog bića i vjerovanja.[14]
U današnje vrijeme religija je sistematizirana na:
- primitivne religije: animizam i supernaturalizam
- svjetske religije: teizmi i sistemi apstraktnih vjerovanja (taoizam, budizam).
Demografska klasifikacija
urediPet najvećih vjerskih grupa prema svjetskoj populaciji, za koje se procjenjuje da čine 5,8 milijardi ljudi i 84% stanovništva, su kršćanstvo, islam, budizam, hinduizam (s relativnim brojevima za budizam i hinduizam koji zavise od stepena sinkretizma) i tradicionalne narodne religije.
| Pet najvećih religija | 2015 (milijarde)[13] | 2015 (%) |
|---|---|---|
| Kršćanstvo | 2.3 | 31% |
| Islam | 1.8 | 24% |
| Hinduizam | 1.1 | 15% |
| Budizam | 0.5 | 6.9% |
| Narodne religije | 0.4 | 5.7% |
| Ukupno | 6.1 | 83% |
Globalna anketa iz 2012. provedena je u 57 zemalja i objavila da se 59% svjetske populacije izjasnilo kao religiozno, 23% kao nereligiozno, 13% kao uvjereni ateisti, te da je identifikacija kao religiozne za 9% smanjena u poređenju sa prosjekom iz 2005 provedenim u 39 zemalja.[14] Naknadna anketa iz 2015. pokazala je da se 63% svijeta identificiralo kao religiozno, 22% kao nereligiozno, a 11% kao uvjereni ateisti.[15] U prosjeku, žene su religioznije od muškaraca.[16] Neki ljudi slijede više religija ili više religijskih principa u isto vrijeme, bez obzira na to da li religijski principi koje slijede tradicionalno dopuštaju sinkretizam.[17][18][19] Predviđeno je da će broj nepovezanih populacija opasti, čak i kada se uzme u obzir stope isključenosti, zbog razlika u natalitetu.[20][21]
Naučnici su ukazali na to da globalna religioznost može biti u porastu zbog religioznih zemalja koje općenito imaju viši natalitet.[22]
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ "Religion – Definition of Religion by Merriam-Webster". Arhivirano s originala, 12 March 2021. Pristupljeno 16 December 2019.
- ^ Morreall, John; Sonn, Tamara (2013). "Myth 1: All Societies Have Religions". 50 Great Myths of Religion. Wiley-Blackwell. str. 12–17. ISBN 978-0-470-67350-8.
- ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenomNongbri - ^ James 1902, str. 31.
- ^ Durkheim 1915.
- ^ Tillich, P. (1957) Dynamics of faith. Harper Perennial; (p. 1).
- ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenomvergote - ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>; nije naveden tekst za reference s imenomZeigler - ^ African Studies Association; University of Michigan (2005). History in Africa. 32. str. 119.
- ^ "Religiously Unaffiliated". The Global Religious Landscape. Pew Research Center: Religion & Public Life. 18 December 2012. Arhivirano s originala, 30 July 2013. Pristupljeno 16 February 2022.
The religiously unaffiliated include atheists, agnostics and people who do not identify with any particular religion in surveys. However, many of the religiously unaffiliated have some religious beliefs.
- ^ Eileen Barker, 1999, "New Religious Movements: their incidence and significance", New Religious Movements: challenge and response, Bryan Wilson and Jamie Cresswell editors, Routledge ISBN 0-415-20050-4
- ^ Zuckerman, Phil (2006). "3 – Atheism: Contemporary Numbers and Patterns". u Martin, Michael (ured.). The Cambridge Companion to Atheism. str. 47–66. doi:10.1017/CCOL0521842700.004. ISBN 978-1-13900-118-2.
- ^ "Christians are the largest religious group in 2015". Pew Research Center. Arhivirano s originala, 8 July 2022. Pristupljeno 8 July 2022.
- ^ "Global Index of Religiosity and Atheism" (PDF). WIN-Gallup International. 27 July 2012. Arhivirano s originala (PDF), 6 September 2012. Pristupljeno 24 August 2012.
- ^ "Losing our Religion? Two-Thirds of People Still Claim to be Religious" (PDF). WIN/Gallup International. 13 April 2015. Arhivirano s originala (PDF), 30 April 2015.
- ^ "Women More Religious Than Men". Live Science. 28 February 2009. Arhivirano s originala, 8 July 2013. Pristupljeno 14 July 2013.
- ^ Soul Searching: The Religious and Spiritual Lives of American Teenagers – p. 77, Christian Smith, Melina Lundquist Denton – 2005
- ^ "Christ in Japanese Culture: Theological Themes" in Shusaku Endo's Literary Works, Emi Mase-Hasegawa – 2008
- ^ New poll reveals how churchgoers mix eastern new age beliefs Arhivirano 22. 1. 2022. na Wayback Machine retrieved 26 July 2013
- ^ "Islam set to become world's largest religion by 2075, study suggests". The Guardian (jezik: engleski). 5 April 2017. Arhivirano s originala, 14 April 2021. Pristupljeno 20 March 2021.
- ^ "The Changing Global Religious Landscape". Pew Research Center's Religion & Public Life Project. 5 April 2017. Arhivirano s originala, 28 September 2021. Pristupljeno 21 March 2021.
- ^ Zuckerman, Phil (2006). "3 - Atheism: Contemporary Numbers and Patterns". u Martin, Michael (ured.). The Cambridge Companion to Atheism. str. 47–66. doi:10.1017/CCOL0521842700.004. ISBN 978-1139001182.
