Omar Hajjam
Omer Hajjam (perzijski: عمر خیام ’Omar-e Chayyām 18. maj 1048, Nišapuru, Iran - 4. decembar 1131), bio je perzijski matematičar, astronom i pjesnik.[1][2][3][4] Puno ime mu je Ghiyath al-Din Abu'l-Fath Omar ibn Ibrahim Al-Nisaburi Khayyámi (غیاث الدین ابو الفتح عمر بن ابراهیم خیام نیشابوری). Hajjam (خیام) je arapska posuđenica i znači "čadordžija, tkalac šatora." Najpoznatiji je po zbirci pjesama, rubaija.[5]
Omar Hajjam | |
|---|---|
 Omar Hajjam | |
| Rođenje | 18. maj 1048. Nišapur, Perzija |
| Smrt | 4. decembar 1131 (83 godine) Nišapur, Perzija |
Kao matematičar, najistaknutiji je njegov rad na razvrstavanju i rješenju kubnih jednačina, gdje je pružao geometrijska rješenja uz pomoć konusnog presjeka.[6] Hajjam je također pridonio razumijevanju postulata o paralelnosti.[7] Kao astronom, dizajnirao je Džalali kalendar, solarni kalendar s vrlo preciznim 33-godišnjim interkalacijskim ciklusom.[8][9]:659
Osim proučavanja različitih oblasti ljudskog djelovanja, Hajjamu se pripisuje i tradicija pisanja poezije u obliku četverostiha (tzv. rubaija).
Student
urediVjeruje se da je rođen u familiji nišapurskih zanatlija. Djetinjstvo je proveo u Belhu, studirajući kod šeika Muhameda Mansurija, najpoznatijeg učenjaka tog doba u Perziji. Legenda kaže da su tri vanredna učenika studirala pod pomenutim šeikom. Jedan je bio Nizam-ul-Mulk, koji će kasnije postati vezir, drugi Hassan-i-Sabah koji je postao vođa Asasina, a treći je Hajjam.
Vjerovalo se da će svaki student Muhameda Manusrija doseći čast i sreću. Tri studenta, koji su postali prisni prijatelji, zakleli su se da će svoju sreću međusobno podijeliti. Kada je Nizam-ul-Mulk postao vezir, Hassan-i-Sabah Hajjam su došli na dvor i podsjetili ga na dato obećanje.
Hassan-i-Sabah je zahtjevao, i dobio, mjesto u vladi, ali je zbog svoje ambicioznosti kasnije uklonjen (učestvovao je u zavjeri protiv svog dobročinitelja). Mnogo godina kasnije postao je vođa zloglasnih Asasina.
Hajjam je bio mnogo skromniji i zamolio je za mjesto za stanovanje, istraživanje nauke i molitvu. Odobrena mu je godišnja penzija od 1200 zlatnika iz gradske blagajne. Od ove penzije će živjeti do kraja života. Ova priča, poznata kao "Tri prijatelja" je upitna zbog godina rođenja pomenutih koje se ne slažu.
Matematičar
urediZa života je bio poznat kao vrstan matematičar[10], zaslužan za iznalaženje metoda za rješavanje kubičnih jednadžbi intersekcijom parabole sa kružnicom.
1070-e je napisao najveće djelo algebre. U njemu je klasificira jednadžbe po stepenu, i daje pravila za rješavanje jednadžbi četvrtog stepena koja su vrlo slična onima koje se i danas koriste, i geometrijski metod za kubične jednadžbe sa realnim korijenom. Pisao je i o trokutastom nizu binominalnih koeficijanata, poznatih i kao Paskalov trougao. 1077. Hajjam piše "Sharh ma ashkala min musadarat kitab Uqlidis" (Objašnjenje poteškoća u Euklidovim postulatima). Hajjam je napisao značajan broj djela o geometriji, a posebno o teoriji proporcija.
Pjesnik
urediNa Zapadu je Hajjam poznatiji po svojoj poeziji. Vjeruje se da je napisao preko hiljadu rubaija, pjesama od četiri stiha. Rubaije je na bosanski preveo Bašagić
- Na kraljevskom dvoru - sada bez krova -
- kome jedan narod v'jekove robova,
- na dvoru, koga pjesnici slaviše
- s hiljadu stihova - danas buhće sova!
°°°
- Kad jednom na Zemlji ne bude nas - svijet će biti svijet,
- kad nam se izgubi trag i glas - svijet će biti svijet;
- i prije nego smo bili mi - svijet je bio svijet,
- i nama kad kucne zadnji čas - svijet će biti svijet.
(Omer Čayam: Rubaije, prevod, 1928)
Reference
uredi- ^ Al-Khalili, Jim (30. 9. 2010). Pathfinders: The Golden Age of Arabic Science (jezik: engleski). Penguin UK. ISBN 978-0-14-196501-7.
Later, al-Karkhi, Ibn-Tahir and the great Ibn al-Haytham in the tenth/eleventh century took it further by considering cubic and quartic equations, followed by the Persian mathematician and poet Omar Khayyam in the eleventh century
- ^ Rosenfeld, B. A.; Fouchécour, Ch-H. De (24. 4. 2012). "ʿUmar K̲h̲ayyam". Encyclopaedia of Islam, Second Edition (jezik: engleski).
- ^ "Omar Khayyam | Persian poet and astronomer". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 7. 2018.
Omar Khayyam, Arabic in full Ghiyāth al-Dīn Abū al-Fatḥ ʿUmar ibn Ibrāhīm al-Nīsābūrī al-Khayyāmī, (born May 18, 1048, Neyshābūr [also spelled Nīshāpūr], Khorāsān [now Iran] – died December 4, 1131, Neyshābūr), Persian mathematician, astronomer, and poet
- ^ Multiple Authors. "Khayyam, Omar". Encyclopædia Iranica Online. Pristupljeno 23. 12. 2019.
- ^ Prometej. "Perzijski genije Omar Hajjam. Rubaije". www.prometej.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 21. 2. 2017.
- ^ O'Connor, John J.; Robertson, Edmund F., "Omar Hajjam", MacTutor History of Mathematics archive, University of St Andrews CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link).
- ^ Struik, D. (1958). “Omar Khayyam, mathematician”. The Mathematics Teacher, 51(4), 280–285.
- ^ With an error of one day accumulating over 5,000 years, it was more precise than the Gregorian calendar of 1582, which has an error of one day in 3,330 years in the Gregorian calendar (Aminrazavi 2007:200).
- ^ The Cambridge History of Iran, Volume 4. Cambridge University Press (1975): Richard Nelson Frye
- ^ Letić, Jovica. "Poezija by Jovica Letić » Omar Hajjam". www.jovicaletic.com (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 27. 9. 2020. Pristupljeno 23. 12. 2019.
Vanjski linkovi
uredi
