Obala Slonovače
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Republika Obala Slonovače je država u Zapadnoj Africi koja graniči sa Liberijom, Gvinejom, Malijem, Burkinom Faso i Ganom sa zapadne, sjeverne i istočne strane dok se sa južne strane nalazi Gvinejski zaliv. Glavni grad je Yamoussoukro iako je ekonomski centar i najveći grad lučki grad Abidjan. Službeni jezik je francuski iako je u upotrebi zastupljeno mnogo urođeničkih jezika. U ovoj državi ukupno je u upotrebi 78 jezika. Od religijskih grupa najzastupljenije su: islam (pretežno sunitski), kršćanstvo (uglavnom katoličanstvo) i neke ad afričkih tradicionalnih religija.
Republika Obala Slonovače République de Côte d'Ivoire |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Himna: "L'Abidjanaise" |
||||||
Položaj Obale Slonovače
|
||||||
Glavni grad | Yamoussoukro |
|||||
Službeni jezik | francuski | |||||
Državno uređenje | ||||||
• Predsjednik |
Alassane Ouattara | |||||
• Predsjednik vlade |
Robert Beugré Mambé | |||||
Zakonodavstvo | ||||||
Nezavisnost | 7. august 1960 | |||||
Površina | ||||||
• Ukupno |
322.460 km2 (68.) | |||||
1,4 | ||||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
18.013.409 | |||||
• Gustoća |
56/km2 | |||||
Valuta | CFA franak | |||||
Vremenska zona | UTC 0 | |||||
Pozivni broj | 225 | |||||
Internetska domena | .ci |
Ekonomski razvoj ove nekada najrazvijenije zemlje Zapadne Afrike, zaustavljen je građanskim ratom koji je zemlju podijelio na dva dijela.
Etimologija
urediPrvobitno, portugalski i francuski trgovci-istraživači su u 15. i 16. vijeku vrlo grubo podijelili zapadnu obalu Afrike na četiri "obale", što odražava resurse dostupne sa svake obale. Ovu obalu su Francuzi nazvali Côte d'Ivoire, a Portugalci Costa Do Marfim - oboje doslovno znače "Obala Slonovače" - ležala je između onoga što je bilo poznato kao Guiné de Cabo Verde, takozvana "Gornja Gvineja" u Cap-Vertu i Donjoj Gvineji.[1][2] Postojala je i Obala Bibera, poznata i kao "Obala Zrna" (današnja Liberija), "Obala Zlata" (Gana) i "Obala Robova" (Togo, Benin i Nigerija). Kao i oni, naziv "Obala Slonovače" odražavao je glavnu trgovinu koja se dogodila na tom određenom dijelu obale: izvoz slonovače.[1][3][4][5]
Historija
urediNije mnogo toga poznato o Obali Slonovače iz perioda prije dolaska evropskih brodova 1460-tih godina. Glavne etničke skupine su se naselile ne tako davno iz susjednih područja. Narod Kru je migrirao iz Liberije oko 1600.; Senoufo i Lobi migrirali su prema jugu iz Burkine Faso i Malija. Tek u 18. i 19. vijeku narod Akan, uključujući Baoulé, migrirao je iz Gane u istočne dijelove zemlje, a Malinké narod je migrirao iz Gvineje u sjeverozapadni dio zemlje.
U poređenju sa susjednom Ganom, Obala Slonovače nije pretrpila puno trgovinom roblja.
Vlada
urediOvaj odlomak potrebno je proširiti. |
Političke podjele
urediPodjeljena je na 34 departmana.
Geografija
urediNalazi se u zapadnoj Africi. Izlazi na Atlantski okean. Površina joj je 322 500 km2, a ima oko 16 miliona stanovnika. Glavni grad je Yamoussoukro (de jure) i Abidjan (de facto), a ostali veći gradovi su: Buake, Jamusukro, Daloa, Agbovil, San Pedro i dr. Reljef: uz more je nizija, a u unutrašnjosti su brda. Najveći vrh je na 1.750 mnv. Klima je tropska vlažna, a na samom jugu ekvatorijalna.
Privreda
urediSlabo razvijena zemlja koja osjeća posljedice kolonijalizma. U njenoj privredi veliki kapital imaju amerkanci, francuzi, te ostale evropske zemlje. Najviše ljudi je zaposleno u poljoprivredi (79%).
Glavni poljoprivredni proizvodi su: šećerna trska, kaučuk, kafa, kakao, uljane palme, banane, kikiriki, kukuruz, šećerna repa, proso, soja, krompir
Industrija: elektrotehnička, drvna, rafinerija nafte, hemijska, prehrambena, proizvodnja aluminija, kožna, tekstilna.
Rude: dijamanti, zlato, nafta, mangan, opljemenjivač čelika, boksit, gvozdena ruda.
Stanovništvo
urediU ovoj afričkoj zemlji živi oko 40 etničkih grupa. Među njima se ističu po broju Akva na jugu oko 40%, Malinke 20% na sjeverozapadu, Voltaici na sjeveru oko 15%. U gradovima živi oko 40% stanovništva. Abidžan ima oko 3 miliona stanovnika. "Slonovčani" pripadaju raznim religijama oko polovina praktikuje animizam (većina Akvi i Voltaika), islam se raširio na sjeverozapadu a u kolonijalno doba počelo se širiti kršćanstvo u priobalju.
Religija
urediU religijskom smislu, Obala Slonovače je veoma heterogena sa islamom (gotovo svi su sunitski muslimani, sa manjim dijelom i Ahmedije) i hrišćanstvom (uglavnom rimokatolici sa manjim brojem protestanata, prvenstveno Metodistima) kao glavne religije. Muslimani dominiraju na sjeveru, dok hrišćani dominiraju na jugu države. Prema rezultatima popisa iz 2014. godine muslimana u Obali Slonovače je bilo 42,9%, kršćana 33,9% (od toga 17,2% katolika, 11,8% evangelista), 19,1% stanovnika koji su se izjasnili kao nereligiozni i uz manji procenat drugih.[6]
Kultura
urediOvaj odlomak potrebno je proširiti. |
Također pogledajte
urediOvaj odlomak potrebno je proširiti. |
Reference
uredi- ^ a b The Cambridge Economic History of the United States. Stanley L. Engerman, Robert E. Gallman. Cambridge [England]. 1996–2000. ISBN 5-213-94422-1. OCLC 31936341.CS1 održavanje: format datuma (link) CS1 održavanje: others (link)
- ^ Lipski, John M. (2005). A history of Afro-Hispanic language : five centuries, five continents. Cambridge, UK: Cambridge University Press. ISBN 978-1-107-32160-1. OCLC 829713377.
- ^ Duckett, William (1853). "Côte Des Dents". Dictionnaire de la conversation et de la lecture inventaire raisonné des notions générales les plus indispensables à tous (in French). 6 (2nd ed.). Paris: Michel Lévy frères.
- ^ Homans, Isaac Smith (1858). "Africa". A cyclopedia of commerce and commercial navigation. 1. New York: Harper & brothers.
- ^ Plée, Victorine François (1868). "Côte des Dents où d'Ivoire". Peinture géographique du monde moderne: suivant l'ordre dans lequel il a été reconnu et decouvert (in French). Paris: Pigoreau.
- ^ http://www.ins.ci/n/documents/RGPH2014_expo_dg.pdf Popis stanovništva i stanova u Obali Slonovače (2014)
Vanjski linkovi
uredi- Službeni sajt Vlade Obale Slonovače
- Obala Slonovače na CIA World Factbook
- Obala Slonovače na BBC News
- Obala Slonovače na "International Futures"