Minsk

	Minsk
	Grad
	Prikaz Minsk
Zastava	Grb
Država	Bjelorusija
Nadmorska visina	220−280 m
Koordinate	53°54′0″N 27°34′0″E / 53.95000°N 27.56667°E
Površina	348,85 km2
Stanovništvo	1,974,800 (2017)
Gradonačelnik	Andrej Šorets
Vremenska zona	Istočnoevropsko vrijeme
Poštanski broj	220001-220141
	Veb-sajt: minsk.gov.by/en

53°54′0″N 27°34′0″E / 53.95000°N 27.56667°E

Minsk (bjeloruski: Мінск) jeste glavni i najveći grad Bjelorusije. U Minsku je također i sjedište Zajednice nezavisnih država. Kao glavni grad, Minsk ima poseban administrativni status, a uz to je i sjedište istoimene oblasti. Leži na rijekama Svislaču i Njemigi. Grad se prostire na 348 km² i ima nešto manje od 2 miliona stanovnika.

Historija

Tačno vrijeme osnivanja grada je nepoznato, iako se grad prvi puta spominje u ljetopisu iz 1067. u kojem se opisuju međusobni sukobi kneževa tadašnje Kijevske. Iste je godine Minsk osvojila i spalila vojska kijevskog kneza Izjaslava i njegovih saveznika. Prvobitni i najstariji naziv grada glasio je Menesk, Mjensk, Mensk. Porijeklo imena je nejasno, a postavljeno je svega nekoliko teorija. Jedna grupa historičara ipak smatra da ime grada potječe od rijeke Menke koja teče dvadesetak kilometara od današnjeg središta grada, dok drugi ime grada dovode u vezu sa starom slavenskom riječju “mjena” (bosanski: razmjena - Mjensk mjesto gdje se odvija razmjena) jer je grad ležao na raskrižju trgovačkih puteva a upravo se tu obavljala trgovina i razmjena robom. Negdje od 17. vijeka pod utjecajem poljskog jezika riječ Mensk preoblikovala se u sadašnji oblik.

Simboli Minska kroz historiju

Važne godine u historiji Minska

1067 - prvi spomen Minska
1104 - Minsk se spominje kao središte kneževine
1324 - Minsk u sastavu Velike litvanske kneževine
1441 - Minsk se ubraja među 15 najvećih gradova Velike litvanske kneževine
1499 - Minsku se dodjeljuje Magdeburško pravo (pravo srednjovjekovnih gradova na samoupravu)
1591 - Minsk dobija grb
1654–1667 - razrušen tokom rusko-poljskog rata
1692 - prvo pozorište
1793 - Minsk u sastavu carske Rusije
1812 - napad Napoleona
1838 - počinju se izdavati novine Minske gubernijske novosti (Минские губернские ведомости)
1874 - izgrađen vodovod
1890 - telefon
1892 - konjski tramvaj
1894 - započela s radom električna centrala
1914–1918 - Prvi svjetski rat i njemačka okupacija
1919 - Minsk glavni grad Bjeloruske sovjetske socijalističke republike
1919–1920 – pod poljskom okupacijom
1921 - osnovan Bjeloruski državni univerzitet
1922 – osnovana nacionalna i univerzitetska biblioteka
1928 – osnovana Akademija znanosti
1929 – električni tramvaj i autobusni prijevoz
1934 – izgrađen aerodrom
1941–1944 – njemačka okupacija za vrijeme Drugog svjetskog rata
1974 - dobio titulu "Grad heroj"
1982 – izgrađen metro
1991 – glavni grad samostalne Bjelorusije

Klima

Minsk ima vlažnu kontinentalnu klimu. Vremenske prilike veoma su promjenjive. Prosječna temperatura u januaru iznosi −4,5 °C, dok je prosječna temperatura u julu 18,5 °C. Najniža zabilježena temperatura je iznosila −39,1 °C, 17. januara 1940. A najviša temperatura je zabilježena 2015. kada je iznosila 35,8 °C. Prosječna godišnja količina padavina je 690 mm.^[2]

Administrativne podjele

Administrativna podjela

Minsk je podjeljen na 9 reona (okruga):^[3]

Centralni (Цэнтральны)
Savecki (Савецкі)
Peršamajski (Першамайскі)
Partizanski (Партызанскі)
Zavodski (Заводскі)
Lenjinski (Ленінскі)
Kastričnicki (Кастрычніцкі)
Moskovski (Маскоўскі)
Frunzenski (Фрунзенскі)

Transport

Lokalni prijevoz

Tramvaj u Minsku

Minsk ima dobro razvijen javni prijevoz. Putnicima je na raspolaganju 8 tramvajskih linija, preko 70 trolejbuskih linija i više od 100 autobuskih linija. Tramvaji su bili prvi javni prijevoz koji se koristio u Minsku (od 1892. konjski tramvaj, a od 1929. električni). Autobusi se koriste od 1924, a trolejbusi od 1952.^[4]

Javnim prijevozom upravlja Minsktrans, koji je u državnom vlasništvu. Od 2008. koriste 1420 autobusa, 1010 trolejbusa i 153 tramvaja.

Metro

Minsk je jedini grad u Bjelorusiji koji ima metro. Izgradnja je počela 1977, a otvoren je 1984 godine. 2013. metro u Minsku imao je 29 stanica i 38,3 km pruge.

Aerodrom

Međunarodni aerodrom Minsk nalazi se 42 km od grada. Otvoren je 1982. Danas je to moderan aerodrom s letovima za Evropu i Bliski Istok.^[5]

Obrazovanje

Minsk je glavni obrazovni centar Bjelorusije. Ima oko 500 obdaništa, 258 škola, 29 institucija visokog obrazovanja^[6], uključujući i 12 nacionalnih univerziteta.

Visokoškolske ustanove

Akademija za javnu upravu pod pokroviteljstvom predsjednika Bjelorusije, osnovana je 1991. Stekla je status predsjedničke institucije 1995. Sastoji se od tri instituta: Institut za administrativno osoblje, Institut za državnu službu i Institut za teoriju i praksu u javnoj upravi^[7]
Državni poljoprivredni univerzitet, specijaliziran za poljoprivredne tehnologije i poljoprivrednu mehanizaciju
Nacionalni tehnički univerzitet, specijaliziran za tehničke discipline
Državni medicinski univerzitet, specijaliziran za medicinu i stomatologiju. Ima 6 odjeljenja
Institut za menadžment, najveća privatna istitucija visokog obrazovanja u Bjelorusiji. Osnovan je 1991.
Univerzitet za informatiku i radioelektroniku, specijaliziran za IT i radioelektroniku

Odjel za biologiju, državni univerzitet
Univerzitet za informatiku i radioelektroniku
Pedagoški univerzitet

Kultura i religija

Minsk je glavni kulturni centar Bjelorusije. Prva pozorišta i biblioteke osnovane su sredinom 19. vijeka. Grad trenutno ima 11 pozorišta i 16 muzeja. Pored toga, u gradu postoji 20 kina i 139 biblioteka.

Crkve

Saborna crkva svetog Duha, izgrađena u baroknom stilu između 1942. i 1987.
Crkva svete Marije, izgrađena između 1700. i 1710.
Crkva svetog Josifa
Crkva svetog Simona i Jelene
Crkva svete Marije Magdalene, najveća crkva podignuta u vrijeme carske Rusije

Katedrala svetog Josepha
Crkva svetog Simona i Jelene
Saborna crkva svetog Duha
Crkva svetog Trojstva
Manastir svete Jelisavete

Pozorišta

Nacionalna opera i balet Bjelorusije
Bjelorusko državno pozorište
Dramsko pozorište Maksim Gorki
Dramsko pozorište Janka Kupala

Muzeji

Bjeloruski muzej domovinskog rata
Nacionalni muzej umjetnosti
Nacionalni muzej historije i kulture
Muzej prirode i okoliša
Književni muzej "Maksim Bogdanovič"
Stari bjeloruski historijski muzej
Književni muzej "Janka Kupala"

Rekreativni centri

Park Čeljuskinovaca, moderan park sa površinom od 78 ha
Dječiji željeznički park, otvoren 1955.
Gorkijev park
Šumski park
Park Janka Kupale

Turizam

Minsk je veoma popularna turistička destinacija. U Minsku postoji više od 400 turističkih agencija.^[8]

Sport

FK Dinamo Minsk, nogometni klub iz Minska. Klub je osnovan 1927. kao dio Sovjetskog Dinamovog sportskog društva. Dinamo Minsk je jedini klub iz Bjeloruske sovjetske socijalističke republike koji je učestvovao u Sovjetskoj prvoj ligi. Igrali su 39 od 54 sezone, te su osvojili prvenstvo 1982. Od nezavisnosti Bjelorusije klub se takmiči u bjeloruskoj Premijer ligi, te je osvojio 7 naslova prvaka i 3 kupa. Domaće utakmice igra na stadionu Dinamo - Juni koji ima kapacitet od 4.500 mjesta.^[9]
FK Minsk, fudbalski klub iz Minska, koji se takmiči u Premijer ligi Bjelorusije. Klub je osnovan 2006. od kluba koji se takmičio u Prvoj ligi Bjelorusije FK Smena Minsk. FK Minsk preuzeo je Smenu i uspio se u prvoj godini postojanja plasirati u Premijer ligu Bjelorusije.
HK Dinamo Minsk, profesionalni hokejaški klub. Klub je osnovan 1976. i 5 sezona je igrao u elitnoj diviziji sovjetskog hokeja, gdje mu je najveći uspjeh bilo 10. mjesto u sezoni 1989/1990. Nakon raspada SSSR klub je 1993. preimenovan u Tivali Minsk i pod tim imenom je djelovao sve do 2000. godine. U tom periodu Tivali je osvojio 4 titule prvaka Bjelorusije (1993, 1994, 1995. i 2000). Godine 2003. klub je obnovio svoj rad i vraćeno mu je staro ime Dinamo.
Rukometni klub Dinamo Minsk osnovan je 2008. Pet puta bio je prvak Bjelorusije. Domaće utakmice igra u Sportskoj dvorani u Minsku. Učesnik je i rukometne Lige prvaka.