Mangrove

Biomi
Suhozemni biomi
	Tundra
	Tajge/borealne šume
	Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela
	Četinarske šume umjerenih predjela
	Tropske i suptropske vlažne širokolisne šume
	Tropske i suptropske suhe širokolisne šume
	Tropske i suptropske četinarske šume
	Tropske i suptropske travne i žbunaste vegetacije
	Travne i žbunaste vegetacije umjerenih predjela
	Planinske travne i žbunaste vegetacije
	Pustinje i vegetacija sušnih oblasti
	Sredozemna vegetacija
	Plavljena travna vegetacija
	Mangrove
Vodeni biomi
	Kontinentalni prag
	Obalska zona (litoral) i zona mlata
	Riparijska zona
	Jezera
	Koralni greben
	Šume algi
	Ledeni pokrivač
	Hidrotermalni izvori
	Hladni izvori
	Zona dna (bentos)
	Pelagijska zona (pelagijal)
	Neritska zona (sublitoral)
Drugi biomi
	Endolitska zona

Šume mangrova su šume stabala raznih vrsta mangrova koje su vrlo tolerantne na sol morske vode, a rastu u obalnim područjima koja zahvataju plime i oseke.

Stablo mangrove u vrijeme oseke

Područja gdje rastu šume mangrova

Opis

Zbog vrlo ekstremnih uvjeta koji vladaju u područjima koju zahvataju plime i oseke, u šumama mangrova su se razvile ne baš raznovrsne ali zato vrlo produktivne zajednice visoko specijaliziranih živih bića. Razgranato korijenje mangrova kao i sedimenti koji se skupljaju između korijenja su životni prostor i kolijevke za razvoj mnogobrojnih vrsta. To su važna mjesta za mriještenje i odrastanje mnogih vrsta riba i rakova od kojih će neki kasnije nastanjivati koraljne grebene ili druge ekosisteme obalnih voda. Najveće rasprostranjenosti šuma mangrova su područja estuarija velikih rijeka u toplim područjima s puno kiše. Duž obala s aridnom klimom, na koralnim ostrvima i na sjevernim i južnim završecima suptropskih područja razvili su se niži, grmoliki oblici mangrova.

Korištenje

Brojne "proizvode" ekosistema šuma mangrove ljudi skupljaju i koriste (neke vrste rakova i školjki). Osim toga, ovi su sistemi od iznimne važnosti za obnovu ribljeg fonda kao i drugih oblika života u moru. Pored toga, šume mangrova daju i određenu zaštitu od erozije obala.

Na primjeru zadnjeg razornog tsunamija se pokazalo, da su ljudska naselja u područjima cjelovitih (neoštećenih ljudskim uticajem) šuma mangrova značajno manje stradala od onih, gdje tih šuma više nema.

Ugroženost

Šume mangrova su u velikim dijelovima svijeta ugrožene postavljanjem i sve većim širenjem "bazena" za intenzivni, industrijski uzgoj raznih vrsta kozica. Slijedeći problem predstavlja zagađenje naftom (Panama, Perzijski zaljev), ali i isušivanje područja gdje rastu šume mangrova radi gradnje novih naselja u obalnim područjima. U zadnje se vrijeme ponovo pošumljavaju područja na kojima su nekada postojale te šume (Vijetnam, Tajland, Indija, Filipini). Uprkos tim naporima, i dalje se uništavaju šume mangrova. U zadnjih 20 godina površine pod tim šumama smanjene su za oko 25%.