Johannesburg

Johannesburg je najnaseljeniji grad u Južnoafričkoj Republici i drugi po naseljenosti u Podsaharskoj Africi, odmah iza Lagosa. Lokalno stanovništvo je nazvalo grad i "Džo'burg", "Džozi" i "eGoli". Johannesburg je i glavni grad pokrajine Hauteng (Gauteng), najimućnije provincije u Južnoj Africi, i sjedište Ustavnog suda. To je jedan od najnovijih metropola u svijetu, i spada među malehni broj gradova koji se ne nalaze blizu morske obale ili veće rijeke.

Johannesburg
Grb
Država	Južnoafrička Republika
Pokrajina	Gauteng
• Gradonačelnik	Mpho Phalatse
Površina
• Ukupno	1,644,96 km2
Stanovništvo (2007)
• Ukupno	3.888.180
Veb-sajt	www.joburg.org.za

Johannesburg je i po površini i po broju stanovnika veliki grad. Sa periferijom je veličine oko 100 km sa 50 km, i broji preko tri miliona stanovnika. Disproporcija je zbog toga što su rijetka naselja sa kućama naslonjenim jedne na druge. Po pravilu su okružene velikim brežuljkastim dvorištima i okućnicama, projektovanim tako da niko nikoga ne vidi i ne uznemirava. Uglavnom su sa bazenima.

Cijeli grad je prepun drveća i to najčešće drveta jakarande (Jakaranda), koja u proljeće cijeli grad svojim cvijetom boji u ljubičasto. Centar, koji obilježavaju visoki SABC antenski toranj sa vidikovcem i telekomunikacioni toranj na Hilbrou (Hillbrow), svojim poslovnim zgradama arhitektonski nalikuje na sjevernoameričke gradove. U njemu se nalazi Muzej Afrike, najznačajniji muzej kulture i historije Johannesburga, gdje možete upoznati historiju grada iz svih uglova, ili naprimjer naučiti koja je razlika između Bantu i Zulu plemena, razliku između Bura i Holanđana, itd.

Južnije od centra se nalazi "Grad zlatnog grebena" (Gold Reef City), rudnik zlata koji je tek skoro otvoren za turiste, jer je bio u upotrebi. Kažu da iz aviona čitav ovaj predio na suncu sija zlatnim sjajem, jer je veliki dio rude dosta bogate zlatom kao jalovina odlagan i rasipan po okolini. Na istom mjestu se nalazi i Muzej aparthejda.

U zapadnom dijelu grada nalazi se New Town; neki ga nazivaju azijskom četvrti, gdje je Gandi otpočeo svoju nenasilnu borbu protiv kolonijalista i dosta je spomenika iz tog doba. Lavove možete vidjeti u Parku lavova, a ostalu afričku faunu u gradskom zoološkom vrtu. Johannesburg je bogat velikim parkovima i oazama mira.

Historija i zlatna groznica

Prvo nalazište zlata iz 1886. godine.

Historija Johannesburga počinje 1886. godine, onoga trena kada je George Walker zapeo za komad zlatne rude na svom imanju u Witwaterstandu. Voker je zapeo na mjestu na kojem će kasnije biti iskopano 40% svjetskog zlata.

Zlato se na teritoriji Južne Afrike i Johannesburga traži još od 1852. sa promjenljivim uspjehom, jer su ga svi očekivali u grumenastom ili pjeskovitom stanju, kao na drugim sličnim nalazištima širom svijeta. Međutim, ono je bilo tu, pod nogama, u crvenoj zemlji po kojoj su hodali, samo u malo drugačijem obliku. Georgeu Walkeru i njegovom prijatelju Georgeu Hanibolu je zbog ovoga trebalo dosta truda da sakupe ljude i sredstva za ulaganja. Probleme su stvarale i tadašnje burske vlasti, koje su i same donekle strahovale od pronalaska zlata, jer su sumnjale da bi u slučaju njegovog otkrića teritoriju morale prepustiti tada moćnijim Britancima, što se kasnije i desilo.

Kada je bilo jasno o kakvom se velikom nalazištu radi, za veoma kratko vrijeme ovu je teritoriju naselilo više od stotinu hiljada kopača i njihovih porodica, iako do Randa nije bilo nikakvih puteva. Vrlo brzo se iz haosa stvorio grad velikog potencijala. Ipak, nisu se svi obradovali zlatu. Crno domicilno stanovništvo je odmah porobljeno i otjerano u rudnike, a tih su se navika bijelci, u ovom ćošku svijeta, teško odvikavali.

Život u gradu

Pogled na centralni dio Johannesburga iz vazduha.

U jednom od zvaničnih propagandnih turističkih letaka piše: "Johannesburg je mjesto gdje možete da doživite Afriku i pijete čistu vodu iz česme". Čitavo mjesto je čisto i uredno, i na snazi su zapadni standardi u higijeni.

Cijene u gradu su dosta niže od evropskih, a kvalitet robe i namirnica je isti, ili čak i viši. U Johannesburgu standard bijelaca se može uporediti sa zapadnoevropskim ili bolje rečeno sa sličnim gradovima u SAD. Bijela manjina i dalje živi i uživa veće ekonomske privilegije i bilo bi nerealno očekivati da se standard preko noći poravna, pa je nemoguće pričati o nekoj srednjoj vrijednosti kao mjerilu kvaliteta života. Cijene rada su dosta pale posljednjih godina, jer je sve veći broj vlasnika koji prave kompromise sa svojim egom zbog zarade i jeftinijeg crnog radnika.

Život bez automobila je jednostavno nezamisliv i zbog toga što do skoro u gradu nije bilo nikakve vrste javnog prevoza. Danas postoji uspostavljen autobuski saobraćaj, ali je i dalje glavni gradski prijevoz taksi. Vozi se lijevom stranom; većinom su vozila evropskih marki koje imaju svoje fabrike u JAR. To je bio način da se zaobiđu ondašnje sankcije Ujedinjenih nacija, uvedene zbog aparthejda, pa je JAR dugo vremena bila jedina zemlja u kojoj se pored Njemačke proizvodio "Mercedes".

Noćni život

Noćni život Johannesburga je nešto posebno. Inače, ovo je onaj dio Afrike koji nije do kraja pokidao veze sa svojim kolonijalistima i poznat je po dobrom provodu. Valjda stoga što su tu tradicionalno dolazili većinom avanturisti, ljudi koji nisu mogli "s mirom sjediti kući". U Johannesburgu noćni provod počinje poslije 10 sati, a najpoznatija je ulica Rocky Street, sa velikim brojem noćnih barova i koktel klubova.

Izvor

• Travel Magazine

Vanjski linkovi

• Službena Internet prezentacija gradske vlade