Wikipedia

Berza

Berze su organizirana i striktno regulirana finansijska tržišta[1][2] na kojima se trguje vrijednosnim papirima[1] robom, uslugama ili valutama. Trgovanje na berzama zasnovano je na principu ponude i potražnje. Berze u osnovi služe kao primarna tržišta na kojima korporacije, vlade, i druge organizacije i institucije mogu prikupljati/povećati kapital usmjeravanjem sredstava investitora u produktivne pothvate. Berze imaju i sekundarnu ulogu zahvaljujući kojoj investitori mogu prodati svoje vrijednosne papire za gotovinu drugim investitorima i na taj način umanjiti investicijske rizike i održavati finansijski sistem likvidnim.

Zgrada Berze u Frankfurtu

Berze funkcionišu pod strogim pravilima a ona su obavezujuća za sve koji učestvuju u trgovini na berzama. Kontrolu nad poslovanjem berzi vrši država, najčešće putem komisije za vrijednosne papire. Komisija može obustaviti rad berze pod uslovima određenim kao neregularni tržišni uslovi.[1]

Također i berza može odrediti prestanak trgovine svojim instrumentima kada, npr. uslovi utvrđeni za listing nisu ispunjeni.

Preteče savremenih berzi možemo pronaći već u antičkoj Grčkoj, gdje se putem tzv. "trapezita", (od grčkog: trapeza – stol, desk), što bi približno odgovaralo funkciji današnjih berzanskih posrednika, razmjenjivao novac i pozajmice. Nakon toga, slične forme su djelovale u velikim srednjovjekovnim trgovačkim centrima Italije. Međutim, smatra se da je prva "prava" preteča berzi funkcionirala u XIV st. u Belgiji i da ju je ustanovila porodica trgovaca Van der Beurze. Za ovu porodicu se navodi podatak da je porijeklom iz Italije, iz Venecije (Della Borsa). U italijanskom jeziku se vjerovatno nalazi i porijeklo riječi berza (od ital: borsa – kesa, vreća). A upravo je vreća bila element sadržan na porodičnom grbu trgovaca Van der Beurze.

Za prvu berzu, kao fizički uređen i poslovno organiziran prostor, sa formom i odlikama savremenih berzi, pretpostavlja se ona otvorena u Amsterdamu, 1611. godine.[3][4]

Ona u Londonu, najveća u Evropi, prvobitno je neformalno funkcionirala po londonskim čajdžinicama, a 1801. godine formira se kao regulirana berza, sa formalnim članstvom, i ta godina se uzima kao godina njenog zvaničnog ustanovljenja, godina osnivanja moderne Londonske berze.[5]

Danas je London Stock Exchange (LSE)[6] jedna od tri najveće berze na svijetu, pored onih u New Yorku (New York Stock Exchange – NYSE)[7] i Tokiju (Tokyo Stock Exchange – TSE).[8]

U početku, trgovanje na berzama se odvijalo na podijumu za trgovanje, gdje su se učesnici u trgovanju nadmetali glasnim instrukcijama. Na savremenim berzama, trgovanje se najvećim dijelom obavlja putem telefona i elektronski, "on-line". Na gotovo svim berzama trguje se po principu aukcije, gdje se učesnici nadmeću davanjem ponuda za kupovinu, odnosno, izdavanjem naloga za prodaju.

Funkcije berze

uredi
 
Ticker monitor

Berza obezbjeđuje kontinuirano (elektronsko trgovanje daje mogućnost poslovanja berzi 24 sata na dan) i postojano tržište za kupovinu i prodaju vrijednosnih papira, roba, usluga i novca. Vrijednosni papiri su dokumenti kojima se emitent obavezuje na isplatu novca, kamate, zarade ili dividende. U užem smislu, one su investicioni instrumenti kod kojih postoji rizik ulaganja ali je on kompenziran mogućnošću zarade. Vrijednosni papiri su dionice, obveznice i sl. One se prodaju i kupuju na tržištu kapitala i predstavljaju najznačajniju grupu finansijskih instrumenata kojima se trguje. U širem smislu, vrijednosni papiri su i instrumenti kredita i plaćanja, kao što su čekovi, mjenice i slično. Vrijednosni papir mora da sadrži nekoliko obaveznih elemenata: oznaku vrste, naziv i sjedište emitenta, obavezu, potpis, serijski broj, datum i mjesto emisije.[1]

Berza ima funkciju procjene vrijednosnih papira koje emituju ekonomski subjekti. Na osnovu toga, investitor može imati uvid u njihovu stvarnu vrijednost u bilo kojem trenutku. Osim toga, može vršiti i poređenje ekonomskih subjekata koji pripadaju istoj industrijskoj grani putem kotacije. Kotacija je formiranje cijene po kojoj se finansijski instrument prodaje ili kupuje na berzi i ona je rezultat nadmetanja prodavaca i kupaca. Berza je ekonomski barometar, indikator finansijskog "zdravlja" emitenata, kompanija ili država.

Zahvaljujući standardizaciji predmeta trgovanja može se trgovati i robom koja nije fizički prisutna, pa čak i onom koja nije još ni proizvedena, dovezena na mjesto trgovanja (kupac je nije vidjeo) a također i cijenom robe u budućnosti.[9][10]

Berza omogućava i ubrzavanje procesa formiranja kapitala. Stvara naviku štednje, investiranja i preuzimanja rizika kod investitora, odnosno, daje mogućnost pretvaranja njihove štednje u profitabilnu investiciju. Zatim, omogućava sigurno i ravnopravno trgovanje jer se transakcije provode pod striktnim pravilima. Upravna struktura berze kontrolira rad svojih članova.

Berza omogućava javne pozajmice – služi kao platforma na kojoj se na tržište daju državne obveznice.

Na berzama se brzo i jednostavno vrši poravnavanje transakcija između učesnika, po principu poravnanja potraživanja i dugovanja, odnosno trgovanja i saldiranja.[11]

Vrste berzi

uredi
 
Displej na berzi NASDAQ

Berze se mogu kategorisati prema predmetu trgovanja. Osim vrijednosnih papira, na berzama se trguje i različitim vrstama robe (razne sirovine, hrana, energenti, metali, hemikalije itd.), uslugama (npr. vazdušni i pomorski transport) i novcem. Dakle, berze se mogu podijeliti na berze usluga, robne i finansijske. Mogu biti univerzalne, kada se na njima trguje sa više različitih vrsta berzanskih objekata i specijalizovane, one na kojima je predmet prodaje i kupovine samo jedna vrsta berzanskih objekata.[12]

Berza valuta je nešto specifičnija ali i ona ima dugu historiju. Trgovanje valutama započinje nakon što su međunarodni trgovački bankari izmislili novčanice, koje su bile prenosive na treća lica, a to je omogućilo fleksibilnost i rast u poslovima razmjene valuta.

Moderna berza valuta formira se u XX stoljeću. Karakteristična je po periodima povećane volatilnosti i relativne stabilnosti. U prvoj polovini XX stoljeća, London je postao vodeći centar za trgovanje valutama, a britanska funta služila je i kao valuta za trgovanje i kao rezervna valuta. Nakon Drugog svjetskog rata, u kojem je britanska privreda znatno stradala, US dolar je postao najistaknutija valuta. Danas, kada se trguje različitim svjetskim valutama, najčešće se trguje u odnosu na US dolar.

Za razliku od drugih finansijskih tržišta, Međunarodno tršište valuta (Foreign Exchange Market, skraćeno Forex)[13] nema fizičku lokaciju (sjedište) ni centar razmjene. Ipak, ono je, po obimu dnevnog trgovinskog volumena, najveće na svijetu (dnevni volumen trgovanja NYSE – preko 30 milijardi USD[14] a Forex-a preko 4 triliona USD.[15]

Forex funkcionira kao necentralizovan sistem trgovine, on je u stvari berza valuta između banaka. Dugo vremena je bio nedostupan manjim investitorima i pojedincima zbog početnog uslova za trgovanje – više desetina miliona na računu kao početni kapital. No, tokom devedesetih godina XX stoljeća, zahvaljujući veoma brzom razvoju komunikacija, informatičkih tehnologija i adaptaciji zakonskih odredaba postao je dostupan i manjim investitorima.

Na Forex-u nema provizije, plaćaju se smo troškovi transakcije koji iznose oko 0,1% pa čak i manje, ne mora se trgovati preko posrednika - učešće je moguće direktno, i učesnik sam određuje visinu naloga. Pošto se radi o ogromnom tržištu sa velikim volumenom i brojem učesnika nemoguće ga je kontrolirati na duže vrijeme – to je necentralizovano tržište. Tržište novca je veoma dinamično i ima izražen rast.[16][17]

Rad berze

uredi
 
Stara berza u Trstu

Berza se osniva ugovorom u skladu sa zakonom, na osnovu odobrenja komisije za vrijednosne papire. Osnivači berze su pravna lica registrovana za poslove posredovanja vrijednosnim papirima. Prema Zakonu o tržištu vrijednosnih papira Federacije Bosne i Hercegovine "berzu osniva najmanje pet profesionalnih posrednika registriranih kod Komisije" i berza se može osnovati ako su ispunjeni određeni uslovi (ako su osigurani: minimalan iznos osnovnog kapitala, kadrovska, tehnička i organizaciona osposobljenost i poslovni prostor).[1]

Berza se osniva i posluje kao dioničko društvo.

Članovi berze mogu biti fizička i pravna lica koja obavljaju poslove trgovine vrijednosnim papirima na berzi. Uopšteno, članovi berze su brokersko-dilerske kuće i ovlaštene banke. Na nekim berzama ograničen je broj članova.

Berza je dužna da u svom poslovanju obezbijedi, između ostalog:[18]

  • zakonito obavljanje trgovine na berzi,
  • zaštitu interesa učesnika na berzi,
  • poštovanje pravila i standarda berze koji se odnose na ponašanje učesnika na berzi,
  • informacije za javnost o svim činjenicama značajnim za rad berze.

Berza, kao organizator tržišta mora zadržati neutralnost prema svim učesnicima te ne može prodavati i kupovati berzanske objekte (osim u slučaju da član berze ne izvrši ugovoreni posao), davati savjete ili mišljenje o vrijednosti ili povoljnosti kupovine ili prodaje berzanskih objekata.

 
Promjena vrijednosti australijskog dolara u odnosu na euro
 
Promjena vrijednosti australijskog dolara u odnosu na jen

Da bi se emitent, odnosno vrijednosni papir, mogli pojaviti na berzi - biti navedeni u tzv. listingu, moraju zadovoljiti određene kriterije koje određuje berza. Kriteriji su, između ostalih:[19][20]

  • minimalni iznos kapitala emitera,
  • minimalna vrijednost emisija,
  • minimalno vrijeme poslovanja,
  • pozitivan revizorski izvještaj,
  • određeni postotak dionica u slobodnom, javnom prometu,
  • minimalan broj dioničara,
  • isplaćene dividende,
  • garancija za emisiju,
  • poslovanje bez gubitaka.

Nakon što su ostvareni preduslovi, između ostalih, usvajanje relevantnog zakonskog okvira, osnivanje i početak rada berzi, emitovanje vrijednosnih papira, odnosno, stvaranje objekata kojima se može trgovati na berzi i prisutnost investitora - proces trgovanja na berzi može početi.

Sam proces trgovanja na berzi odvija se u tri osnovne faze. U prvoj, uspostavlja se formalno-pravni odnos između investitora i berzanskog posrednika. Investitor otvara račun vrijednosnih papira kod berzanskog posrednika - brokera kojeg je odabrao i račun novčanih sredstava. Nakon toga, investitor može brokeru početi davati naloge za kupovinu ili prodaju finansijskih instrumenata. U drugoj fazi, proces trgovanja se nastavlja na samoj berzi, realizacijom datih naloga, bilo da se radi o prodaji ili kupovini. U trećoj fazi, proces ponovo ide van berze, u obračunsku instituciju.

Emitent, nakon registracije i dobijanja dozvole u skladu sa postupkom definiranim u okviru rada berze, dobija svoju kotaciju na berzi, odnosno, određuje se berzanski kurs - formira se cijena po kojoj se finansijski instrument datog emitenta prodaje na berzi. Kod prve pojave emitenta na berzi, tj. ponude za prodaju njegovog finansijskog instrumenta, berzanski kurs se određuje na osnovu procjene a kod druge i svake naredne prodaje kurs se formira na osnovu efektivne ponude i potražnje na berzi.

Osnov za formiranje kursa je evidencija svih naloga za kupovinu ili prodaju koje dostavljaju berzanski posrednici, a ta se evidencija vodi u tzv. berzanskim knjigama. Ovako utvrđen kurs se javno objavljuje u berzanskim biltenima, novinama ili dostavljanjem izvještaja na mjesto dostupno javnosti.

Osim toga, berze preko tzv. indeksa daju statističke pokazatelje o promjenama u ekonomiji ili tržištu vrijednosnih papira. Indeks je zapravo zamišljeni portfolio vrijednosnih papira koji predstavlja određeno tržište ili određeni tržišni segment. Za svaki indeks postoji posebna metodologija izračuna i obično se izražava u promjeni vrijednosti u odnosu na osnovnu. Tako je zapravo reprezentativniji podatak onaj izražen u procentima nego onaj proste numeričke vrijednosti.

Kada se govori u učesnicima u berzanskom poslovanju, jedno od najvažnijih pravila na svim berzama je zabrana trgovine, odnosno trgovanje na osnovu, za poslovanje bitnih, informacija koje nisu javne (insider trading).[21]

Tako se u relevantnim zakonima nalaze i odredbe prema kojim se ne dozvoljava trgovanje za vlastiti račun vlasnicima vrijednosnih papira određene kompanije (tj. kada vrijednost tih papira u njihovom vlasništvu prelazi određeni procenat) i uposlenicima kompanija (jer su se sklapanjem ugovora pravno obavezali da će interes dioničara staviti ispred ličnog).

(Primjer: izvršni direktor kompanije X kupio je dionice te kompanije prije javnog objavljivanja informacije da će ta kompanija biti preuzeta ili sl. znajući da će vrijednost dionica kompanije X vjerovatno porasti nakon preuzimanja.)

Na berzama postoje i druge zabrane odnosno aktivnosti koje su određene kao nedozvoljene, na primjer:[1]

  • berzanski posrednik ne smije trgovati vrijednosnim papirima između naloga koji su mu povjereni, odnosno nad kojima ima kontrolu, kako bi stvorio privid da postoji veliki tržišni interes za date vrijednosne papire,
  • trgovati za vlastiti račun onim vrijednosnim papirima za koje je njegov klijent pokazao interes i zatim ih preprodavati klijentu za višu cijenu,
  • preporučiti klijentu trgovanje onim vrijednosnim papirima koje i sam posjeduje ili za koje ima određeni interes,
  • širiti glasine, svjesno davati krive ili nepotpune informacijame ili svojim izjavama dovoditi u zabludu kako bi uticao na tržište,
  • "skrivati" vrijednosne papire na nalozima drugih lica, stvarnih ili fiktivnih,
  • garantirati naknadu klijentu za eventualne gubitke itd.

Aukcije

uredi
 
Pročelje aukcijske kuće Sotheby's u Londonu

Aukcije su jedna od metoda trgovanja na kojima učesnici ne plaćaju cijenu kao na običnom tržištu već sami daju ponude. Aukcija ima nekoliko vrsta, sa osnovnom podjelom na aukcije otvorenog i aukcije zatvorenog tipa.[22]

Vjerovatno je najčešća vrsta aukcije ona otvorenog, javnog tipa, gdje učesnici postepeno, tokom nadmetanja, nude sve veće iznose. Nadmetanje prestaje kada više niko ne želi da poveća ponudu. Naziva se još i engleska aukcija. Primjenjuje se za prodaju umjetničkih, kolekcionarskih ili rijetkih predmeta, te korištenih predmeta i nekretnina.[23][24]

Nasuprot njoj je tzv. holandska aukcija, mada mnogo manje česta, kao vrsta otvorene aukcije gdje aukcioner započinje aukciju sa određenom (visokom) cijenom i postepeno je snižava dok neko od učesnika ne prihvati ponuđenu cijenu (nižu od početne). Na ovaj način se prodaju lale, riba, duhan i druga osjetljiva i kvarljiva roba.[25]

Kod aukcija zatvorenog tipa ponude se daju u zatvorenim kovertama. Jedna od njih je aukcija tzv. prve cijene, gdje onaj ko ponudi najvišu cijenu mora platiti iznos koji je predložio. Ove aukcije se prvenstveno koriste za tenderske postupke prodaje koje objavljuje vlada i sl.

Druga vrsta zatvorenih aukcija je tzv. ponuda druge cijene, u kojoj pobjednik plati iznos jednak drugoj najvišoj ponuđenoj cijeni. Veoma rijetko se nalazi u praksi mada se slična metoda koristi na eBay-u.

Na aukcijama se može učestvovati lično ili preko posrednika, sa određenim učešćem (aukcijskim depozitom) ili bez.

Napomene

uredi

Potrebno je posebno napomenuti i upozoriti na oprez u trgovanju na berzama, jer i pored stroge regulative koje nameću same berze a posebno tijela koja kontroliraju njihov rad, berze nisu sasvim imune na nelegalne aktivnosti, tj. manipulacije i špekulacije, dobro osmišljene postupke pojedinaca i/ili grupa.

Investiranje donosi određeni rizik koji je kompenziran mogućnošću ostvarivanja dobiti. Kupovinom dionice određene kompanije investitor postaje vlasnik dijela te kompanije i preuzima rizik gubitka uloženog novca u slučaju da kompanija ne posluje uspješno. U slučaju bankrota kompanije (ili stečaja), investitor može dobiti određeni iznos za svoj udio u vlasništvu kompanije nakon što kreditori naplate svoja potraživanja (i to ako nešto zaista preostane). Sa druge strane, ukoliko je kompanija uspješna, investitor može mnogo zaraditi, srazmjerno uspjehu u poslovanju kompanije, tj. veličini neto dobiti koju je kompanija ostvarila.

Određena razlika postoji u odnosu na obveznice, tada je investitoru garantiran povrat uloženog novca uz određeni interes (kamatu). U ovom slučaju, investitor se izlaže manjem riziku ali je i manja mogućnost dobiti u odnosu na potencijalnu dobit po osnovu dionica.

U prošlosti su isključivo bogati mogli priuštiti berzanskog posrednika – brokera jer su tada poslovali samo skupi brokeri koji su davali punu uslugu, sa (navodno) stručnim savjetima i odanim upravljanjem računom klijenta. Sa internetom, javlja se eksplozija on line brokera koji nude jeftinije usluge ali za uzvrat daju mnogo manje pažnje i posvećenosti računu klijenta. Ipak, zahvaljujući potonjim, danas se gotovo svako (ko to može priuštiti) može pojaviti i učestvovati kao investitor na tržištu.

Vrlo je vjerovatno da jedan od razloga zbog kojeg je omogućeno proširenje berzanskog tržišta, leži u stalnoj potrebi za svježim kapitalom i širenjem tržišta u savremenom svijetu, tj. u preovladavajućim kapitalističkim proizvodnim i društvenim odnosima i tržišnim principima.

Berzansko tržište u velikoj mjeru vode i određuju oni koji imaju novac. To su milijarderi, milioneri, korporacije i vlade; oni zapravo i održavaju berzansko tržište živim. Mali, individulani investitori ne mogu, samo snagom svojih pojedinačnih investicija, značajno uticati na tržište. S druge strane, i oni, ako u dovoljnom broju udruže svoje kapacitete, mogu prouzročiti pomake na tržištu.

U Bosni i Hercegovini djeluju dvije berze, obje osnovane 2001. godine. Berzu u Banjoj Luci (Banja Luka Stock Exchange – BLSE)[26] osnovalo je osam banaka i jedno preduzeće za poslovanje sa vrijednosnim papirima a onu u Sarajevu (Sarajevo Stock Exchange – SASE),[27] osam profesionalnih posrednika – brokerskih kuća. Godina njihovog osnivanja upućuje na zaključak da berzansko poslovanje u BiH ima relativno kratku historiju i praksu. Uprkos tome, primjetan je napredak u radu ove dvije berze i njihov doprinos unapređenju tržišta kapitala u BiH. Pored formalne saradnje između SASE i BLSE, treba istaći i njihovu saradnju sa berzom u Beču (Wiener Borse AG)[28] na osnovu koje se vrši preuzimanje podataka sa BiH berzi s ciljem promocije BiH tržišta.[29][30]

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b c d e f "Zakon o tržištu vrijednosnih papira, Sl. novine F BiH, br. 85/08". Komisija za vrijednosne papire F BiH. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  2. ^ "Zakon o tržištu harija od vrijednosti, član 2, Sl. glasnik RS, 34/09" (PDF). Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  3. ^ "History of the Dutch stock exchange". beursvanberlage.com. Arhivirano s originala, 26. 5. 2016. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  4. ^ Petram, L.O. "The world's first stock exchange: how the Amsterdam market for Dutch East India Company shares became a modern securities market, 1602-1700". Institutional repository of the University of Amsterdam. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  5. ^ "London Stock exchange, Our History". London Stock Exchange Group. Arhivirano s originala, 29. 7. 2016. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  6. ^ "Londonska berza". LSE. Arhivirano s originala, 4. 2. 2012. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  7. ^ "Njujorška berza". NYSE. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  8. ^ "Tokyo Stock Exchange". Tōshō. Arhivirano s originala, 17. 3. 2015. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  9. ^ "Futures Trading Intro". Futures Investor. Arhivirano s originala, 25. 5. 2016. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  10. ^ "Commodity Futures". Barchart. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  11. ^ "Misja i vizija". BL berza. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  12. ^ "Financial Markets". Investopedia. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  13. ^ "Forex". Forex. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  14. ^ "Data and tech". NYSE. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  15. ^ "Survey Volumes". Reuters. Arhivirano s originala, 22. 9. 2015. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  16. ^ "Currency Exchange". The Times. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  17. ^ "Trading for dummies - cheat sheet". Dummies.com. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  18. ^ Sl. list RCG, br. 16/01, 45/01. "Pravila o izdavanju dozvole za rad na berzi". Vlada CG. Pristupljeno 18. 5. 2016.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)[mrtav link]
  19. ^ "Uslovi". BELEX. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  20. ^ Burzovno trgovanje: Priručnik za investitore i analitičare (2004 izd.). Masmedia d.o.o. ISBN 9531574618. |access-date= zahtijeva |url= (pomoć)
  21. ^ "Insider trading". U.S. Securities and Axchange Commission. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  22. ^ "Pravila aukcije" (PDF). Agencija za privatizaciju F BiH. Arhivirano s originala (PDF), 19. 8. 2014. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  23. ^ "English Auction". Cornell.edu. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  24. ^ "English Auction". Econport. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  25. ^ "Dutch Auction". The Free Dictionary. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  26. ^ "BLSE". Banjalučka berza. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  27. ^ "Sarajevska berza". SASE. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  28. ^ "Bečka berza". WBAG. Arhivirano s originala, 27. 5. 2010. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  29. ^ "Factsheet Indices, str. 6" (PDF). Wiener Borse. Arhivirano s originala (PDF), 21. 4. 2016. Pristupljeno 18. 5. 2016.
  30. ^ "Historijat". SASE. Pristupljeno 18. 5. 2016.

Literatura

uredi

Vanjski linkovi

uredi
 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Berza
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Berza&oldid=3537907"