Jaroslavlj
| Jaroslavlj | |
|---|---|
| Ярославль | |
 Povijesno središte Jaroslavlja uz Volgu | |
| Država |  Rusija |
| Oblast |  Jaroslavljska oblast |
| Osnivanje | 1010. |
| Prvi spomen | 1071. |
| Vlast | |
| • Vrsta | Duma grada Jaroslavlja |
| • Gradonačelnik | Vladimir Volkov (vd.) |
| Površina | |
| • Ukupna | 205,80 km² |
| Visina | 149 m |
| Koordinate | 57°37′N 39°51′E / 57.617°N 39.850°E |
| Stanovništvo (2018.) | |
| • Entitet | 608.722[1] (2957,83 stanovnika/km²) |
| Vremenska zona | Moskovsko vrijeme (UTC 3) |
| • Ljeto (DST) | Moskovsko ljetno vrijeme (UTC 4) |
| Poštanski broj | 150000—150066 |
| Pozivni broj | 7 4852 |
| Počasti | .png){kind=small} Orden Oktobarske revolucije |
| Stranica | city-yar.ru |
 | |
.svg) Položaj Jaroslavljske oblasti u Rusiji | |
.png)
Jaroslavlj (ruski: Ярославль) je grad u Ruskoj Federaciji i upravno središte Jaroslavljske oblasti. Smješten je 250 km sjeveroistočno od Moskve na ušću rijeke Kotoroslj u Volgu. Stari dio grada je 2005. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog svog radijalnog neoklasicističkog urbanističkog plana i iznimne arhitekture iz 16. stoljeća.
_detail_03.jpg)
Za grad Jaroslavlj vjeruje se da je osnovan 1010. godine kao mala drvena utvrda Kneževine Velikog Rostova na sjecištu glavnih kopnenih i vodenih putova. Prvi put je spomenut 1071. god.
Glavni je grad nezavisne kneževine od 1218., a uklopljen je u Moskovsku kneževinu od 1463. godine. Nakon nekoliko požara, grad je u 16. stoljeću obnovljen u kamenu. U 17. stoljeću bio je drugi najveći ruski grad te za vrijeme poljske okupacije Moskve 1612. zapravo i glavni grad te kneževine. Današnji oblik grad je dobio velikom urbanom reformom Katarine II. Velike 1763. godine. Neke od postojećih ulica i građevina su dobile svoj današnji izgled od 1770-ih do 1830-ih.
| Povijesno središte Jaroslavlja | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država | Rusija |
| Godina uvrštenja | 2005. (29. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | ii, iv |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:1170 |
| Koordinate | 57°37′00″N 39°51′00″E / 57.6167°N 39.85°E (WD) |
Jaroslavljsko povijesno središte (Slobodi) ima izvanredan primjer neoklasicističkog urbanističkog radijalnog plana, nastalog za vrijeme vladavine carice Katarine Velike (1763. – 1830.), koji svjedoči o razmjeni kulturnih i arhitektonskih utjecaja Rusije sa zapadnom Europom. Središte grada čini nepravilni polukrug s radijalnim ulicama koje se šire iz središta u kojemu je Crkva sv. Ilije Proroka iz 17. stoljeća. Većina stambenih i javnih zgrada duž širokih ulica i urbanih trgova imaju dva do tri kata, a između njih smješten je veliki broj crkava s lukovičastim kupolama i manastirskih kompleksa koje imaju značajne freske iz 16. i 17. stoljeća.
U manastiru Spaso-Preobraženski ("Spasiteljeva Preobraženja") nalazi se najstarija crkva u gradu, Katedrala sv. Spaistelja (Spaski), izgrađena od 1506. – 16. godine na mjestu starije crkve iz 1216. – 24., izgrađene preko poganskog hrama iz 12. stoljeća. U 16. stoljeću, mansastir je dobio kamene zidine, a 1787. godine manastir je zatvoren i pretvoren u rezidenciju jaroslavljskih i rostovskih mitropolita. Tada su dodane mnoge građevine, a monaške ćelije preuređene.
Ostale crkve su iz 17. stoljeća i pripadaju tzv. Jaroslavljskoj vrsti (izgrađene od crvene opeke, s ukrasima od svijetlog vapnenca). Crkve Sv. Nikole Nadeina i Ilije Proroka imaju jedne od najimpresivnijih fresaka u tzv. "Zlatnom ruskom prstenu".
Na obalama Volge nalaze se brojne značajne neoklasicističke građevine poput Mitropolitske rezidencije (1680.), Crkve sv. Ilije i Tičena, Volgin toranj (1685.), Volški portal, Guvernerska kuća, Kompleks Porođenja (17. st.) i dr. Jaroslavlj se hvali i najstarijim kazalištem u Rusiji - Volkovljevim kazalištem iz 1750. godine. Ispred njega, na Volkovljevom trgu, nalazi se Demidovljev stup i obrambeni Toranj sv. Blaža.
Pored brojnih ruskih pravoslavnih crakva, tu su i jedna ruska starovjernička i jedna luteranska crkva, džamija i sinagoga.
-
Strelka s Katedralom Uznesenja -
Katedrala Uznesenja -
Katedrala sv. Spasitelja -
Crkva sv. Ilije Proroka -
Unutrašnjost Crkve sv. Ilije Proroka -
Volkovljev trg s kazalištem 1959. -
Volkovljevo kazalište -
Ulica s Kapelom Aleksandra Nevskog -
Katedralna džamija u Jaroslavlju -
Manastir sv. Ćirila Afanaskijevskog
Brojne su ustanove za visoku naobrazbu:
- Demidovljevo sveučilište
- Politehničko sveučilište
- Ušinskovljevo pedagoško sveučilište
- Medicinska akademija
- Međunarodno sveučilište za biznis i nove tehnologije (MUBINT),
i drugi.
U vojne ustanove spadaju Visoke vojna financijska škola i Visoka protuzrakoplovna škola.
Danas je Jaroslavlj važno industrijsko središte (petrokemijske tvornice, tvornice za proizvodnju guma, dizel-motora i brojne druge).
Grad posjeduje razvijenu mrežu javnog prijevoza, koja uključuje autobuse, trolejbuse i tramvaje.Postoje željeznički most preko rijeke Volge i jedan cestovni most; drugi most preko Volge je u izgradnji. Dvije su glavne putničke željezničke postaje: Jaroslavlj-Glavnij i Jaroslavlj-Moskovskij. Električni vlakovi vode do Danilova, Rostova, Aleksandrova, Nerehte i Kostrome. Dizelski vlakovi vode u Ribinsk i Ivanovo. Također, brojne linije putničkih vlakova vode kroz Jaroslavlj.
Jaroslavlj je pobratim sa sljedećim gradovima:
- Šinnik Jaroslavlj, ruski nogometni drugoligaš
- HK Lokomotiv Jaroslavlj, ruski hokejaški prvoligaš
- ↑ Численность населения Российской Федерации по муниципальным образованиям на 1 января 2018 года., 1. travnja 2018. (rus.) Pristupljeno 23. srpnja 2019.
| |||||
| |||||||||||||||||||||||||||
