Brakteja
Brakteja – poznata i kao priperak – je termin u botanici, koji je uveo Linnaeus, za listoliko tijelo u blizini cvijeta, za razliku od normalnih listova i dijelova perianta.[1][2][3][4]
Glavna funkcija ovog organa nije fotosinteza, nego zaštita cvjetova ili cvasti. Iako su obično zelene, postoje neki izuzeci kada tokom procesa razvoja dobiju raznolik spektar boja, često intenzivnih i upečatljivih, kao u slučaju hortenzije (Hortenzia), cvijeta mlječika Euphorbia pulcherrima, u rodovima Bugenvilija i Anthurium, gdje često liče na pravi dio cvijeta.
Brakteje su obično manje od normalnih listova, a u nekim slučajevima, kao kod lipe, veće su od cvijetova. U drugim slučajevima, kao što su kompozite (Asteraceae) vrlo su male, kao naprimjer kod maslačka (Taraxacum officinale) a – za ovu porodicu - oni se često nazivaju i filariole, što je pogrešno, jer su bliže terminu kalikule.[5]
Brakteole ili braktejice su mali pricvjetni priperci. Općenito je to svaka ona brakteja koja nastaje na peteljci, koju ne aobuhvata.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Šilić Č. (1988). Šumske zeljaste biljke. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 86-01-00638-8.
- ^ Lakušić R. (1988). Planinske biljke, 2. izdanje. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 86-01-00641-8.
- ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ P. Font Quer. Diccionario de botánica. Editorial Labor, Barcelona, 1985, p. 469.
