Idi na sadržaj

Berijasij

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Era[1] Period Milioni godina
Mezozoik Kreda 145,0
Jura 201,3 ±0,2
Trijas 251,0 ±0,4

Beriasij – u geološkoj vremenskoj skali – jest geološko doba/stratigrafski stadij rane ili donje krede. To je najstariji dio ukupne krede. Imao je vremenski raspon između prije 145,0 ± 4,0 i 139,8 ± 3,0 miliona godina. Počeo je poslije titonija (dio jure), a iza njega slijedio je valanginij.

Stratigrafske definicije

[uredi | uredi izvor]

Beriasij je u naučnu literaturu uveo Henri Coquand, 1869. Imenovao ga je po selu Berrias u departmanu Ardèche u Francuskoj. Formacija Purbeck je dio beriasijskog doba. Zapravo, prve stijene koje su opisane u ovom dobu bile su ležišta engleske formacije Purbeck, nazvane purbekij koji je imenovao Alexandre Brongniart, 1829, nakon opisa koji su dali Henry De la Beche, William Buckland, Thomas Webster i William Henry Fitton.

Baza beriasija, koja je ujedno i kredni sistem, tradicijski je postavljena pri prvom pojavljivanju fosila amonitne vrste Berriasella jacobi. Ova vrsta ima stratigrafski problematično i geografski ograničeno rasprostranjenje. Međunarodni pododbor za stratigrafiju krede (ISCS) iz IUGS, aktivno je razmatrao globalni referentni profil (GSSP) za beriasij. Beriasijska radna grupa ISCS-a detaljno je proučavala i uvjete niza ostalih lokalnih kandidata koji su se prijavili (Meksiko, Ukrajina, Tunis, Irak i ruski daleki istok).

Upotrijebljeno je nekoliko markera kako bi se pročistile korelacije i radilo na definiranju baze za beriasij. Tu spadaju karbonatni nanofosili, kao što su Nannoconus, kalpionelide, amoniti, palinološki podaci i magnetostratigrafija, posebno magnetozona M19n. Kalibracija ovih markera, posebno Nannoconus steinmannii minor, N. kamptneri minor i Calpionella alpina, unutar precizno fiksiranih magnetozona, omogućuju veću preciznost u pokušaju da se utvrdi najbolji položaj za granicu. U junu 2016, za beriasij je radna grupa izglasala da je Calpionella alpina primarni pokazatelj baze ovog stadija. U maju 2019, GSSP za beriasij izabran je glasanjem beriasijski WG u ISCS: to je profil Tré Maroua u slivu Vocontian (Hautes Alpe, Francuska)

U zapadnom dijelu tetiskog domena, beriasij ima četiri amonitne biozone, od vrha do dna (najnovije do najranije):

Palaeontologija

[uredi | uredi izvor]

Ptice (ptičje theropoda)

[uredi | uredi izvor]

Choristodera

[uredi | uredi izvor]

Crocodylomorpha (Ne-Thalattosuchia)

[uredi | uredi izvor]
Goniopholis

†Ornithischians

[uredi | uredi izvor]
Echinodon
Hylaeosaurus
Owenodon
Valdosaurus

†Pterosauria

[uredi | uredi izvor]
Plataleorhynchus

†Sauropoda

[uredi | uredi izvor]
Pelorosaurus

†Thalattosuchia

[uredi | uredi izvor]

†Theropoda (neptičje)

[uredi | uredi izvor]
Dromaeosauroides

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Los colores corresponden a los códigos RGB aprobados por la Comisión Internacional de Estratigrafía. Disponible en el sitio de la International Commision on Stratigraphy, en «Standard Color Codes for the Geological Time Scale».
  2. ^ a b c d e f g h i Dating uncertain.
  3. ^ Only known from this stage.

Dopunska literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Gradstein, F.M.; Ogg, J.G. & Smith, A.G. (2004): A Geologic Time Scale 2004, Cambridge University Press.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]