Prijeđi na sadržaj

Sardinija

Izvor: Wikipedija
Regione Autonoma della Sardegna
Regione Autònoma de sa Sardigna
Glavni grad Cagliari
Predsjednik Francesco Pigliaru
(Partito Democratico)
Pokrajine Cagliari
Carbonia-Iglesias1
Medio Campidano1
Nuoro
Ogliastra1
Olbia-Tempio1
Oristano
Sassari
Broj općina 377
Površina 24 090 km²
  treća u Italiji (8.0 % Italije)
Stanovništvo (2003 procjena.)
 - Ukupno

 - Poredak
 - Gustoća


1 637 639
11 (2.9 %)
68/km²
Mapa pokazuje položaj regije Sardinija u Italiji
1 - pokrajine od maja 2005.


L'Alguer, Sardinija

Sardinija (sardinski: Sardigna, Sardinna ili Sardinnia, talijanski: Sardegna, katalanski Sardenya), je drugi po veličini otok na Mediteranu i Autonomna talijanska regija smještena u zapadnom dijelu Sredozemnog mora između Italije, Francuske i Tunisa, južnije od Korzike.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Glavni grad Sardinije je Cagliari. Otok se sve donedavno sastojao od 4 provincije: Cagliari, Sassari, Nuoro i Oristano, a od 8. maja 2005. pridružile su im se i 4 daljnje provincije: Olbia-Tempio, Ogliastra, Carbonia-Iglesias i Medio Campidano. Nove provincije su prvenstveno upravna područja, čiji glavni gradovi još nisu jasno definirani. Regija i otok Sardinija zauzimaju površinu od 24 090 km², na kojoj živi oko 1 645 000 stanovnika, što znači da prosječna gustoća naseljenosti na otoku iznosi 68 stanovnika po km².

Područja

[uredi | uredi kod]

Otok se sastoji od područja, koja su definirana geografskim odrednicama kao što su uzvisine odnosno nizine.

Gradovi i naselja

[uredi | uredi kod]

Obale

[uredi | uredi kod]

Neke od sardinskih obala poznata su u svijetu turizma i često su pojam dramatske prirodne ljepote:

Plaže

[uredi | uredi kod]

Neke od sardinskih plaža su vrlo poznate u svijetu turizma i pojam su prirodne ljepote:

Rijeke

[uredi | uredi kod]

Najduža rijeka otoka je Tirso sa 150 km [2] dužine, zatim Flumendosa duga 127 km [2], te Coghinas dug 122 km, koja se uliva u more na južnoj strani otoka.

Klima

[uredi | uredi kod]

Klima je u osnovi mediteranska, sa toplim proljetnim i jesenjim mjesecima, vrućim ljetima i blagim zimama. Tokom ljetnih mjeseci Sardinija ima velikih problema sa vodom (500 – 600 mm/godišnje), dok je zimi šibaju hladni morski vjetrovi. Otok važi kao prirodni rezervat, na kojem obitavaju hiljade rijetkih primjeraka otočne flore i faune, koji se dijelom nalaze i pod zaštitom države. Tlo Sardinije ukazuje na prisustvo zlata i srebra.

Znamenite ličnosti

[uredi | uredi kod]

Turističke destinacije

[uredi | uredi kod]

Historijski punktovi

Prirodne znamenitosti

Kulinarski punktovi

  • Sella & Mosca, najveća sardenjska vinarija

Tehnička čuda

  • Trenino Verde, uskotračna pruga

Kulinarski specijaliteti

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Best beaches in Italy - TrulyTraveled
  2. 2,0 2,1 Tirso River (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 28. 05. 2013. 

Vanjski veze

[uredi | uredi kod]