Anicet
| Anicet Anicetus | |
|---|---|
 | |
| Pravo ime | Anicetus |
| Papinstvo počelo | ~ 154. |
| Papinstvo završilo | ~ 17. travnja 167. |
| Prethodnik | Pio I. (140. - 154.) |
| Nasljednik | Papa Soter (166. - 174.) |
| Rođen | ? Emesa, Sirija |
| Umro | ~ 17. travnja 167. Rim |
Anicet je bio jedanaesti papa u Katoličkoj Crkvi, a pontifikat mu je trajao od 154. do 167. Nije međutim mogućno precizno utvrditi točnost ovih godina. Katolička Crkva štuje ga kao sveca.
Podrijetlom je bio iz Emese u Sirije, a nije poznato kako se našao u Rimu. Čini se da je izbačen iz svoje Crkve na istoku dok se borio protiv gnosticizma.
U to je doba u Rimu osobito bila raširena Marcionova misao, a u prvim se godinama svoga pontifikata Anicet, uz pomoć svetog Justina, nastojao oduprijeti tome nauku. Prema zbirci Liber pontificalis, Anicet je svećenicima zabranio nošenje duge kose, vjerojatno zbog toga što su gnostici nosili dugu kosu.[1]
Za njegova je pontifikata u Rim je došao posljednji živući učenik apostola, sveti Polikarp, kako bi se došlo do suglasja oko nadnevka slavljenja Uskrsa. Polikarpova Crkva u Smirni slavila je Uskrs četrnaestog dana mjeseca Nisan, što je dan židovske Pashe, i to bez obzira na dan u tjednu. S druge strane, rimska Crkva obilježavala je Uskrs uvijek nedjeljom. Euzebije Cezarejski piše:
Polikarp nije uspio uvjeriti papu, ni papa Polikarpa. Razlika nije razriješena, no ostali su u dobrim odnosima.
Ipak, ovo će pitanje biti uzrokom većih nesuglasica kroz sljedeća stoljeća.
Euzebije također svjedoči da je u Anicetovo doba i kršćanski povjesničar Hegesip posjetio Rim, što će se često navoditi kao znak važnost što ga je tada u kršćanstvu imala rimska stolica.
Nakon 161. kad je carem postao Marko Aurelije, pojavila se naročita sljedba - montanizam. Bila je riječ o heretičkom pokretu koji je tražio krajnju askezu, što je sljedbenike ove sljedbe dovodilo do postupaka neprihvatljivih za tadašnje društvo. Zbog toga su mnogi biskupi bili osuđeni na smrt a progonstva su se kršćana umnožila. Tada su mučeništvo podnijeli sveti Polikarp i sveti Justin.
Rimski martirologij donosi da je i sam Anicet umro mučeničkom smrću, no o tome nema podrobnijih podataka. Kao datum u različitim se izvorima navodi 16., 17. ili 20. travnja.
Po predaji on je bio prvi papa pokopan u Kalistovim katakombama, no 1604. njegovo je tijelo prenijeto u kapelu palače Altemps, nakon što je papa Klement VII. odobrio da, na molbu kneza Giovannija Angela Altempsa, ostaci ovoga pape budu pokopani u njegovoj obiteljskoj kapeli.
