studeni

	(1.1)
	Odaberite JEDAN GUMB! Popuni leksem (muški rod); Popuni leksem (ženski rod); Popuni leksem (srednji rod);

studeni (hrvatski jezik)

izgovor:
definicija:
imenica, muški rod

(1.1) Jedanaesti mjesec u godini. Ima trideset dana. Prethodi mu listopad, a sljedeći, dvanaesti mjesec kroz godinu je prosinac. U najstarijim hrvatskim rječnicima ga se nazivalo i imenom listopad.^[2]

pridjev, određeni

(2.1) onaj koji je hladan; neodređeni oblik za m. rod = studen, (ekspresivno) stȗd

sinonimi:

(1.1) novembar, november, novenbar (čakavsko narječje,^[3] neka štokavska narječja^[4]), studenjak, vsesvečak, vsesveščak, vsesvetčak, vsesvetščak, sesvečak, sesvešak,^[5] sesveščak, sesvetčak, svesvečak, svesvetčak,^[6] veternjak, vetrenjak,^[5] zimoščak,^[5] martinščak,^[5] Uſzeſzveſchak,^[7] (٭usesvešćak), vsesvetč, zimščak, gnjilec, (čakavski) zimji,^[8] zimni (źȋmni, genitiv: zimnega), u Istri: martinšćak, martinšnjak, martinski, martinštak, martišnjak; Kastav: martinjski mesec, katarinski mesec

antonimi:

(1.1) krišnjok (najvrući mjesec na otoku Visu; od kris = krijes)^[9]

primjeri:

(1.1)

Studenomu otuda je ime,
jer s t u d e n o on izdaje vrime,
dok iziđeš na polje, prid usti
on ti odmah i ćud svoju pusti, —
odmah, rekoh: što tko većma diše,
to se diže prid njim magla više…

(Josip Stipan Relković)

(1.1) Mesec novenbar zovu martinjski mesec. Stari judi ne bi znali, ki mesec je novenbar al studeni. Oni reču »martinjski mesec«, a neki reču »katarinski«.

(Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, 1957.)^[10]

srodne riječi:

(1.1) studenski,^[11]^[12] studenački.^[13]

sintagma:
frazeologija:

(1.1) Studeni hladnoću "dogoni".

(Milan Sijerković, Pučko vremenoslovlje)^[14]

(2.1) Studeni znoj ga je probijao.

etimologija:
napomene:

(1.1) Nekoć se ime mjeseca pisalo velikim početnim slovom, Studeni, gen. Studenoga (1854.),^[15] Studenjak (izvorno Studegnak). Vidi i: siječanj, veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, te prosinac

prijevodi:

abhaski: абҵара ^(ab)
afrikanski: November ^(af)
ajmarski: chinu-phajhsi ^(ay)
albanski: Nëntori ^(sq)
arapski: نوفمبر ^(ar) (nufímbir, nufámbir, nufámbar), تشرين الثّاني ^(ar) (tischrīn ath-ththānī)
aragonski: nobiembre ^(an)
asturski: payares ^(ast)
azerski: noyabr ^(az) (Noyabr)
baskijski: azaro ^(eu)
bjeloruski: лістапад ^(be)
bošnjački: novembar ^(bs)
bretonski: miz Du ^(br)
bugarski: ноември ^(bg)
čečenski: нойабар ^(ce)
češki: listopad ^(cs)
čuvaški: чӳк ^(cv) (tschűk)
danski: november ^(da)
dimli (j. zazaki): Tışrino Peyên ^(diq)
donjolužičkosrpski: młośny ^(dsb), nowember ^(dsb), listopad ^(dsb)
engleski: November ^(en)
esperanto: novembro ^(eo)
estonski: november ^(et)
ferojski: november ^(fo)
finski: marraskuu ^(fi)
flamanski: november ^(vls)
francuski: novembre ^(fr)
francuski znakovni jezik: novembre
galicijski: novembro ^(gl)
grčki: Νοέμβριος ^(el) m.
erzjanski: сундерьков ^(myv)
gornjolužičkosrpski: nowember ^(hsb) nazymnik ^(hsb), listopad ^(hsb)
guarani : jasypateĩ ^(gn)
gudžaratski : નવેંબર ^(gu)
hebrejski: נובמבר ^(he)
hindski: नवम्बर ^(hi)
ido: novembro ^(io)
interlingva: novembre ^(ia)
inuktitut : ᓄᕕᒻᐳᕆ ^(iu) (nuvimpuri)
irski: Samhain ^(ga)
islandski: nóvembermánuður ^(is)
japanski: 十一月 ^(ja) (jūichigatsu)
katalonski: novembre ^(ca)
kineski: 十一月 ^(zh) (shíyīyuè)
koptski: هاتور
korejski: 십일월 ^(ko) (shibirwol)
kurdski: sermawûz ^(ku)
judeošpanjolski : novëmber ^(lad)
latinski: november ^(la)
limburški : november ^(li)
lingala: novembere ^(ln)
litavski: lapkritis ^(lt)
luksemburški: November

malgaški: novambra ^(mg)
mađarski: november ^(hu)
malajski: bulan November ^(ms)
malteški: Novembru ^(mt)
maorski: Noema ^(mi)
marati: नवंबर ^(mr)
masai: olapa le tomon o nabo
mongolski: арван нэгдүгээр сар ^(mn)
mokša: ноябрьков ^(mdf)
napuljsko-kalabrijski: nuvembre ^(nap)
nizozemski: november ^(nl)
norveški: november ^(no)
novial: novembre ^(nov)
njemački : November ^(de)
okcitanski: novembre ^(oc)
staroengleski: Blōtmōnaþ ^(ang)
pendžabski: ਨਵੰਬਰ ^(pa)
perzijski: نوامبر ^(fa)
pijemontski: novèmber ^(pms)
poljski: listopad ^(pl)
portugalski: Novembro ^(pt)
rumunjski: noiembrie ^(ro) m.
ruski: ноябрь ^(ru) m.
staroslavenski: (listopad)
samoanski: Novema ^(sm)
sardinski: donniassantu ^(sc); santandria ^(sc)
shona: Mbudzi ^(sn)
slovački: november ^(sk)
slovenski: novémber ^(sl), lístopad ^(sl)
somalski: nofeembar ^(so)
srpski: новембар ^(sr)
starogrčki Nοέμβριος ^(grc) m.
svahili: Novemba ^(sw)
škotski: Samhain ^(gd) ž.
španjolski: noviembre ^(es)
švedski: november ^(sv)
tajski: เดือนพฤศจิกายน ^(th)
talijanski: novembre ^(it)
tatarski: Nöyäber ^(tt)
tetum: novembru ^(tet)
turkmenski: нойабр ^(tk)
turski: kasım ^(tr)
ukrajinski: листопад ^(uk)
vehes: novembre
valonski: növimbe ^(wa)
velški (kimrički): Tachwedd ^(cy) m.
venecijanski: novenbre ^(vec)
vijetnamski: tháng mười một ^(vi)
volapuk: novul ^(vo)
zapadnofrizijski: novimber ^(fy)

izvori:

↑ Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Pretisak, »Školska knjiga«, Zagreb, kolovoza 1990., ISBN 86-03-00121-9, str. 294.
↑ Milan Paun, »Podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci : listopad« // Hrvatske šume : časopis za popularizaciju šumarstva / gl. ur. Miroslav Mrkobrad, god. X., br. 118., Hrvatske šume, Zagreb, listopada 2006., ISSN 1330-6480, str. 29. (poveznica)
↑ Korčula.net Dnevnik mornara Austro-ugarske mornarice Jerka Didovića Rade iz Postrane (Žrnovo – otok Korčula)
↑ Rad. Zavoda povij. znan. HAZU u Zadru Milko Brković: Zadarsko-poljičke isprave iz XVIII. stoljeća, sv. 47./2005., str. 247. – 289.
"prid moje pristole za bit podložan ovoj kariki i Bog da vami zdravle. 5) U Zadru na 21. novenbra 1744."
↑ ^5,0 ^5,1 ^5,2 ^5,3 Pomorski zbornik 39 (2001.) 1 Boris Franušić: O jednom zanimljivom zidnom kalendaru, str. 361.
↑ Matia Majer, Pravila kako izobraževati ilirsko narečje i u obče slavenski jezik, Celovec, Natisnil Jožef Blaznik, Ljubljana, 1848., str. 53.
↑ Juraj Habdelić, Dictionar ili Réchi Szlovenske zvexega ukup zebrane, u red postaulyene, i Diachkemi zlahkotene trudom Jurja Habdelicha, masnika Tovarustva Jesusevoga, na pomoch napredka u diachkom navuku skolneh mladenczeu horvatszkoga i szlovenszkoga naroda, Graz, 1670., ƒ. Bb3 – Bb4 (390.)
↑ Pavao Mardešić-Centin, »Rječnik komiškog govora«, Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 4. (1977.), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1977., str. 265. — 323. 154 Abb., cit. sa str. 291., 292., 307. i 308.
↑ Alemko Gluhak, »O značenju i podrijetlu riječi ciča«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 44. (1997.), br. 3., ISSN 0021-6925, str. 90. – 95.
↑ Milovan Gavazzi, ur., Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, knjiga 39. (1957.), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1957., str. 20.
↑ Joachimi Stulli, Lexicon latino-italico-illyricum., Lit. L – Z, Pars prima, Tom. II., Bude (Budim), 1801., p. 163., ſtudenski (pod natuknicom November²)
↑ Stjepan Blažeković, Pomoćni priručnik za historiju međunarodnog radničkog pokreta i historiju KPJ, »Naprijed«, Zagreb, 1958., str. 79.,
„Tako je izvršena studenska (novembarska) revolucija u Njemačkoj. Karl Libkneht je proglasio slobodnu Njemačku socijalističku republiku.“
(str. 79.)
↑ Ivo Banac, Protiv straha: članci, izjave i javni nastupi, 1987. — 1992., Slon, Grafički zavod Hrvatske, Izdavačka djelatnost, Zagreb, 1992., str. 226.,
„Poljaci su ostali katolicima unatoč činjenici da je Grgur XVI. osudio Studenački ustanak (1830–31) (…)“
(Banac, 1992., str. 226.)
↑ Milan Sijerković, Pučko vremenoslovlje, 2. neizmjenjeno izdanje, Pučko otvoreno učilište Zagreb, Zagreb, 2001., ISBN 953-6054-27-2, str. 152.
↑ Věkoslav Babukić, Ilirska slovnica., Bèrzotiskom nar. tiskarnice Dra. Ljudevita Gaja, Zagreb, 1854., str. 104.
„(…) Studeni, gen. Studenoga (měsec November); (…)“
(str. 104.)

sestrinski projekti:

Wikipedija ima članak na temu: studeni

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: studeni

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još medija u kategoriji: studeni

[1] Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Pretisak, »Školska knjiga«, Zagreb, kolovoza 1990., ISBN 86-03-00121-9, str. 294.

[Hrv._šume-2] Milan Paun, »Podrijetlo hrvatskih naziva mjeseci : listopad« // Hrvatske šume : časopis za popularizaciju šumarstva / gl. ur. Miroslav Mrkobrad, god. X., br. 118., Hrvatske šume, Zagreb, listopada 2006., ISSN 1330-6480, str. 29. (poveznica)

[3] Korčula.net Dnevnik mornara Austro-ugarske mornarice Jerka Didovića Rade iz Postrane (Žrnovo – otok Korčula)

[4] Rad. Zavoda povij. znan. HAZU u Zadru Milko Brković: Zadarsko-poljičke isprave iz XVIII. stoljeća, sv. 47./2005., str. 247. – 289.
"prid moje pristole za bit podložan ovoj kariki i Bog da vami zdravle. 5) U Zadru na 21. novenbra 1744."

[Franušić-5] 5,0 ^5,1 ^5,2 ^5,3 Pomorski zbornik 39 (2001.) 1 Boris Franušić: O jednom zanimljivom zidnom kalendaru, str. 361.

[6] Matia Majer, Pravila kako izobraževati ilirsko narečje i u obče slavenski jezik, Celovec, Natisnil Jožef Blaznik, Ljubljana, 1848., str. 53.

[7] Juraj Habdelić, Dictionar ili Réchi Szlovenske zvexega ukup zebrane, u red postaulyene, i Diachkemi zlahkotene trudom Jurja Habdelicha, masnika Tovarustva Jesusevoga, na pomoch napredka u diachkom navuku skolneh mladenczeu horvatszkoga i szlovenszkoga naroda, Graz, 1670., ƒ. Bb3 – Bb4 (390.)

[Centin-8] Pavao Mardešić-Centin, »Rječnik komiškog govora«, Hrvatski dijalektološki zbornik, knj. 4. (1977.), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1977., str. 265. — 323. 154 Abb., cit. sa str. 291., 292., 307. i 308.

[9] Alemko Gluhak, »O značenju i podrijetlu riječi ciča«, Jezik : časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 44. (1997.), br. 3., ISSN 0021-6925, str. 90. – 95.

[10] Milovan Gavazzi, ur., Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, knjiga 39. (1957.), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1957., str. 20.

[11] Joachimi Stulli, Lexicon latino-italico-illyricum., Lit. L – Z, Pars prima, Tom. II., Bude (Budim), 1801., p. 163., ſtudenski (pod natuknicom November²)

[12] Stjepan Blažeković, Pomoćni priručnik za historiju međunarodnog radničkog pokreta i historiju KPJ, »Naprijed«, Zagreb, 1958., str. 79.,
„Tako je izvršena studenska (novembarska) revolucija u Njemačkoj. Karl Libkneht je proglasio slobodnu Njemačku socijalističku republiku.“
(str. 79.)

[13] Ivo Banac, Protiv straha: članci, izjave i javni nastupi, 1987. — 1992., Slon, Grafički zavod Hrvatske, Izdavačka djelatnost, Zagreb, 1992., str. 226.,
„Poljaci su ostali katolicima unatoč činjenici da je Grgur XVI. osudio Studenački ustanak (1830–31) (…)“
(Banac, 1992., str. 226.)

[14] Milan Sijerković, Pučko vremenoslovlje, 2. neizmjenjeno izdanje, Pučko otvoreno učilište Zagreb, Zagreb, 2001., ISBN 953-6054-27-2, str. 152.

[15] Věkoslav Babukić, Ilirska slovnica., Bèrzotiskom nar. tiskarnice Dra. Ljudevita Gaja, Zagreb, 1854., str. 104.
„(…) Studeni, gen. Studenoga (měsec November); (…)“
(str. 104.)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

padež	jednina	množina
(1.1)^[1]
nominativ	studeni	studeni
genitiv	studenoga	studenih
dativ	studenomu	studenima
akuzativ	studeni	studene
vokativ	studeni	studeni
lokativ	studenomu	studenima
instrumental	studenim	studenima
Odaberite JEDAN GUMB! Popuni leksem (muški rod) Popuni leksem (ženski rod) Popuni leksem (srednji rod)