Xidi – Wikipedija

Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun
Svjetska baština – UNESCO

Država	NR Kina
Godina uvrštenja	2000. (24. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	iii, iv, v
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1002
Koordinate	29°54′16″N 117°59′15″E / 29.90444°N 117.98750°E / 29.90444; 117.98750
Xidi class=notpageimage\| Lokacija Xidija u Kini

Xidi (kineski: 西递; pinyin: Xi'di, što znači „Zapadna postaja”) je jedno od dva (drugo je Hongcun) drevna sela na jugu pokrajine Anhui (općina Yi) u Kini, koja su 2000. godine upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji kao „izvanredan primjer pred-urbanog naselja koja su tijekom stoljeća nestala ili su promijenjena. Njihov plan ulica, arhitektura građevina, ukrasi i integracija u kompleksni vodovodni sustav su jedinstveni sačuvani primjeri.”.^[1]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Selo je nastalo tijekom vladavine cara Rezonga (1049. – 1053.) iz dinastije Song i izvorno se zvalo Xichuan ("Zapadna rijeka"), zbog različitih rijeka i potoka u njegovoj blizini. Tijekom dinastije Ming (1368. – 1644.) došlo je do procvata naselja, većinom zahvaljujući trgovačkoj obitelji Hu iz Wuyuana (Xinan) koji su usvojili Hu Changyija, sina cara Zhaozonga (888. – 904.) iz dinastije Tang, kada je ovaj bio primoren stupiti s prijestolja. Pored osobnih građevina, oni su izgradili gradsku infrastrukturu u naselju. Do sredine 17. stoljeća, obitelj Hu je zahvaljujući svom ugledu prešla u politiku i mnogi su za dinastije Ming postali važni službenici, kao i diplomanti Carske škole. Xidi je doživio vrhunac u 18. i 19. stoljeću, kada je u njemu stanovalo oko 600 obitelji.^[2]

Odlike

[uredi | uredi kôd]

Xidi je okružen planinama i vode sa sjevera se spuštaju kako bi se spojile kod Huiyuan mosta na jugu sela. Ulice su popločane granitom iz općine Yi, a njihovim planom dominira glavna ulica koja se prostire u pravcu istok-zapad, koja s obje strane ima po jednu manju, paralelnu ulicu. Ove ulice su spojene uskim prolazima, a maleni otvoreni prostori se nalaze samo ispred važnijih javnih građevina kao što su: "Dvorana ugleda", "Dvorana sjećanja" i "Memorijalna vrata upravitelja". Građevine su izgrađene od drvenih trupaca sa zidovima od opeke i elegantnim dekoracijama na drvu.

Danas je sačuvano 124 obiteljska doma, izgrađena za dinastija Ming i Qing, s mnogim lijepim izrezbarenim ukrasima. Većina od njih je otvorena za javnost, što čini Xidi muzej na otvorenom.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Xidi

↑ Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 31. kolovoza 2011.
↑ Xidi i Hongcun Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. ožujka 2014. (Wayback Machine) na english.china.com (engl.) Preuzeto 31. kolovoza 2011.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

From the Earth Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. srpnja 2008. (Wayback Machine) Article about the Tulou earth villages of the Fujian Hakka (engl.)

v • u Svjetska baština u Kini

	Kulturna dobra (38)	Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Quanzhou, emporij Song-Yuan Kine (2021.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Lokalitet Xanadua (2012.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.)

	Prirodna dobra (14)	Chengjiang nalazište fosila (2012.) • Danxia reljef (2010.) • Hoh Xil Qinghaija (2017.) • Kalcitne terase Huanglonga (1992.) • Hubei Shennongjia (2016.) • Pokrajinski park u dolini Jiuzhaigou (1992.) • Južnokineski krš (20057.) • Rezervati Velikog pande u Sečuanu (2006.) • Nacionalni park Sanqing Shan (2008.) • Tanšan Xinjianga (2013.) • Zaštićena područja u nacionalnom parku "tri paralelne rijeke" u Yunnanu (2003.) • Pokrajinski park Wulingyuan (1992.) • Utočišta ptica selica na obali Žutog mora (2019.)

	Mješovita dobra (4)	Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)

	Nematerijalna svjetska baština (36)	Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma¹⁾ (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti