Prijeđi na sadržaj

Lugo

Koordinate: 43°01′N 7°33′W / 43.017°N 7.550°W / 43.017; -7.550
Izvor: Wikipedija
Lugo

Panorama Luga s rimskih zidina
Država Španjolska
Autonomna zajednica Galicija, Španjolska
PokrajinaLugo
Lucus Augusti13. godine
OsnivačPaulus Fabius Maximus
Nazvan poKeltskom bogu Lugu
Vlast
 • GradonačelnikJosé Clemente López Orozco (PSdeG)
Površina
 • Ukupna332 km²
Visina465 m
Koordinate43°01′N 7°33′W / 43.017°N 7.550°W / 43.017; -7.550
Stanovništvo (2009.)
 • Entitet96.678
(291.2 stanovnika/km²)
Vremenska zonaSrednjeeuropsko vrijeme (UTC 1)
 • Ljeto (DST)Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC 2)
Poštanski broj2700x
Pozivni broj 34-982
Gradovi prijateljiVilanuèva d'Olt, Rueil-Malmaison, Teramo
Stranicahttp://www.lugo.gal
Zemljovid

Položaj Luga u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Galiciji

Lugo je glavni grad u istoimenoj španjolskoj provinciji u sjeverozapadnoj autonomnoj zajednici Galiciji. Po broju stanovnika (96.678, 2009. god.) četvrti je grad po veličini u Galiciji. Od 2000. godine Starorimske zidine Luga se nalaze na UNESCOvom popisu svjetske baštine.[1]

Stari rimski most preko rijeke Miño
Rimske gradske zidine iz 3. st.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Renesansni toranj i gotička apsida katedrale u Lugu

Grad su najvjerojatnije osnovali Kelti i posvetili kultu boga Luga, nosiocu svetog grala i božjeg svjetla. Grad je ležao na velikom nalazištu zlata. God. 13., osvojio ga je rimski zapovjednik Paulus Fabius Maximus i prema caru Augustu prozvao ga Lucus Augusti. Bio je glavnim gradom plemena Capori u rimskoj provinciji Hispaniji Tarraconensis. Iako malen, postao je prijestolnicom i upravnim središtem (conventus) rimske pokrajine Galicije. Plinije Stariji navodi kako je na području Conventusa Lucensisa živjelo 166.000 "slobodnih barbara", većinom pripadnika plemena Celtici i Lebuni, te još 16 manjih plemena. Grad se nalazio na uzvišenju iznad rukavca rijeke Minius (današnja Minho), na putu od Bracare do Asturice i imao je slavne terme pored mosta.

Koncem 5. st. u Lucusu se nalazilo sjedište biskupije, i grad je ostao upravnim središtem za vrijeme Sveva i Vizigota prije no što je počeo propadati. U 8. st. biskup Odoario je pronašao samo napušteno mjesto koje je pokušao oživjeti. Obnova njegovih napuštenih kuća (casas destructas) u 10. st. samo je pokazatelj oronulosti grada koji je samo grad "na papiru".

God. 1129. započelo se s izgradnjom romaničke katedrale Gospe velikih očiju ( Virgen de los Ojos Grandes), arhitekt Raymond de Monforte. Tijekom kasnog srednjeg vijeka grad se oporavio i, poput Santiaga de Compostele, postao hodočasničkim mjestom te je izgrađena franjevačka Crkva sv. Dominika.

Tijekom industrijske obnove, grad je oživio, ali su obližnji gradovi Mondoñedo i Ribadeo postali trgovačka središta. Tek je podjelom Španjolske na provincije 1833. god. Lugo ponovno postao upravnim središtem čime je započeo rasti broj stanovnika i širenje grada izvan rimskih zidina.

God. 1908. osnovane su gradske novine El Progreso, koje izlaze i danas. God. 1972. Gradsko vijeće je, uz podršku Generalnog direktorata za umjetnost, otpočelo rušenje 130 građevina i 1429 šupa izgrađenih uz rimske zidine, kako bi se ponovno izvana vidjele u izvornom obliku.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Crkva sv. Froilana
Gradska vijećnica

Lugo je jedini grad u Europi koji je u potpunosti okružen netaknutim rimskim zidinama. One dosežu visinu od 10 do 15 metara duž 2117 m spoja s prstenom sa 71 tornjem. Šetnja vrhom zidina je kontinuirani krug, s deseterim vratima. Ove zidine iz 3. stoljeća su pod zaštitom UNESCO-a kao svjetska baština. Most preko Minho je u biti iz rimskih vremena, iako su na njemu učinjene mnoge popravke tijekom stoljeća.

Osim zidova, znamenitosti uključuju:

  • Gospina katedrala, započeta 1129. god. u, tada novom, gotičkom stilu. Ova katedrala uživa privilegiju stalno izloženih Posvećenih sakramenata (hostija), što je prikazano i na grbu grada.
  • Crkva sv. Froilána, građena je u 13. st. iako joj pročelje i tornjevi potječu tek iz 1769. godine. Njene elegantne klupe izrezbario je Francisco Mouro 1624. godine.
  • Samostan i crkva Svetog Franje, izgrađeni u gotičkom stilu, s ostacima klaustra. Trenutačno se u njoj nalazi Provincijski muzej (Museo Provincial) koji prikazuje Galicijsku umjetnost i umjetnost drugih stilova iz 18. stoljeća.
  • Crkva svetog Dominika
  • Gradska vijećnica je velika barokna građevina s fasadom iz 18. stoljeća, a na nju je pripojen toranj sa satom iz 16. stoljeća
  • Palača umjetnosti (Circulo das Artes)

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Rimske zidine Luga na UNESCOvim službenim stranicama

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Lugo
v • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (43)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Córdobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Paseo del Prado i Buen Retiro, krajolik umjetnosti i znanosti (2021.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Córdobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lugo&oldid=6655272"