Kolumbija

Republika Kolumbija; República de Colombia
Zastava	Grb
	Geslo; Libertad y Orden (španjolski: Sloboda i red)
	Himna; ¡Oh, Gloria Inmarcesible!
	; Položaj Kolumbije
Glavni grad	Bogota
Službeni jezik	španjolski
Državni vrh
- Predsjednik	Gustavo Petro
Neovisnost	Od Španjolske 7. kolovoza 1819.
Površina	25. po veličini
- ukupno	1.138.910 km2
- % vode	8,8 %
Stanovništvo	29. po veličini
- ukupno (2018)	49,996,445
- gustoća	40,74/km2
Valuta	kolumbijski peso (100 centima)
Pozivni broj	57
Vremenska zona	UTC -5
Internetski nastavak	.co

Kolumbija je država na sjeverozapadu Južne Amerike. Na sjeveru izlazi na Karipsko more, na zapadu na Tihi ocean, a graniči na sjeveroistoku s Panamom, na istoku s Venezuelom, na jugoistoku s Brazilom te na jugu s Peruom i Ekvadorom.

Glavni izvoz: nafta, kava, smaragdi, zlato, tekstil i modne marke, cvijeće, ugljen.

Departmani

Kolumbija se administrativno sastoji od 32 departmana: Amazonas, Antioquia, Arauca, Atlántico, Bolívar, Boyacá, Caldas, Caquetá, Casanare, Cauca, Cesar, Chocó, Córdoba, Cundinamarca, Guainía, Guajira, Guaviare, Huila, Magdalena, Meta, Nariño, Norte de Santander, Putumayo, Quindío, Risaralda, San Andrés, Santander, Sucre, Tolima, Valle del Cauca, Vaupés, Vichada.

Vanjska politika

Članica je Andske grupe zemalja.

Stanovništvo

850 000 kolumbijskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji je guahibo (23 006).^[2]

Kolumbijska plemena Abanique, Abibes, Aburrá, Achagua, Acuataba, Adzáneni, Agataes, Aguasises, Aguasisí, Amagaes, Amaníes, Amarizana, Amorúa, Andagueda, Andaqui, Andoque, Anserma (Ancerma), Araques, Arbi, Arhuaco, Armas, Avani, Awa, Ayrico, Bahuna, Baniva, Baníwa do Içana, Bará, Barasana, Bari, Betoye, Bitagüí, Boloa, Bora, Buga, Buhágana, Buriticá (Buriticaes), Cabiyarí, Cabre, Cacua, Kogi (Kogui), Cagua, Caicuchana, Caimán Cuna, Calamari, Camaniba, Camsa (Kamsá), Caouri, Carabayo, Caramanta, Carapana, Carare, Carate, Carautas, Carcamí, Carex, Cari, Carijona, Carrapa, Cartama, Carutana, Catío, Cauyari, Caxiita, Cenufana, Ceracunos, Chanco, Chapan, Chibcha (Muisca), Chimila, Chipiajes, Chiricoa, Choco, Chucuna, Churoya, Cieguaje, Cima, Coanao, Cocama, Coconuco, Coeruna, Cofán (Kofán), Colima, Coris, Corome, Coroua, Correguaje, Coxima, Coyaima, Cubeo, Cueretu, Cuerimé, Cuerimes, Cuerquia, Cuerquisí, Cuiba, Cuiscos (Cuiscas), Cumeral, Cuna, Cunimia, Curquises, Curripaco, Curumé (Curumes), Dabeibe, Dätuana, Desano (Dessana), Duit, Dujo, Ebéjico (Evejico, Hevéjicos, Hevéxicos), Emberà Katío, Embera (Noanama, Emberá-Baudó, Emberá-Chamí, Emberá-Saija (Epena, Emberá-Tadó), Encabellado, Eperara Siapidara, Eperigua, Erulia, Fitita, Funucuna, Garúes, Gorron, Guacas, Guaciguaje, Guagua, Guahibo (Sikuani), Guaipunave, Guajiro (Wayuu), Guambiano, Guamos (Guamas), Guamocoes, Guanaca, Guanacota, Guane, Guanebucan, Guanebucan, Guaque, Guaramí, Guarcama, Guascusecos, Guatica, Guayabero, Guayupe, Guazuzúes, Hahanana, Hianacoto, Holona,Huitoto Murui, Huitoto, Hupdë, Inga, Ingano, Iracas, Ituango, Kankuamo, Kueretú, Letuama, Macaguaje, Macaguán, Macuna, Mahotoyana, Maipure, Makaguaje (Macaguaje), Makú, Malayo (Wiwa), Maquirá, Masiguare, Masivaribeni, Matapí, Maurí, Miraña, Mitua, Mokaná, Mompox, Moquiqueríes, Moriscos, Moscataco, Muellama, Muinane, Muzo, Naratupes, Natagaima, Naura, Nauracoto, Neenoa, Neguerí, Nïpode, Niquías, Nitamos, Nitanas, Waunaan, Nonuya, Nore, Norisco, Nukak Makú, Nutabe, Ocaina, Ocetá, Ocetaes, Ochalí, Ochalíes, Omagá, Omejes, Omoa, Opaina, Opon, Orejon, Pacabueye (Pacabuy, Pacabuye), Páez, Palanoa, Pamoa, Panche, Paniquita, Pantágoras, Papimón, Papimones, Pasto, Patoco, Paucura, Peberes, Pemeo, Penco, Peques (Pequi), Piapoco, Piaroa, Picara, Pijao, Piratapuyo, Pisamira, Pitos, Playero, Ponares, Pozo, Pubios, Puinave, Punchinaes, Purruto, Qimé, Quillacinga, Quimbaya, Quimes, Quindio, Quirruba, Resigero (Resigaro), Retuarã, Riama, Runa, Sae, Sáliva (Sáliba), Sánha, Sara, Sebondoy,Siapidara, Sicuani (Sicuane), Sinifanaes, Siona (Sioni), Siriano, Tabuya, Tahamí, Taibano, Tairona, Tama, Tanimuca, Tapiira, Taquiburrí, Tariano, Tatabes, Tatuyo, Tecos, Tecua, Telembi, Tinigua, Titiribí, Tolu, Tomedes, Totoro, Tsahatsaha, Tsölá, Tsoloa, Tuatoques, Tucano, Ticuna ili Tucuna, Tuines, Tunebo, Turbaco, Tuyuca, Uainana,Uasona, Ubaná, Urabaes, Urraos, Uwa (Tunebo), Waimaha,Guanano ili Wanana, Wanano, Wayú (Guajiro), Witoto (Huitoto), Wiwa (Malayo), Yacaoyana, Yaguai, Yahúna, Yamecíes (Yamesies), Yamu, Yanacona, Yapel, Yapooa, Yarí, Yarigui, Yauna, Yavitero, Yohorca, Yucuna, Yucuna, Yukpa, Yupuá, Yurí, Yurumangui, Yurutí (Wayhara), Yusca, Zendagua, Zenú, Zopia.

Glavna plemena: prema departmanima:

Amazonas: Andoke, Bora, Cabiyari, Carijona, Cocama, Letuama, Macuna, Matapi, Muinane, Nonuya, Ocaina, Piratapuyo, Tanimuca, Tucano, Tucuna, Yagua, Yahuna, Yucuna, Yuri.
Antioquia: Tule (Cuna); sjever: Nutabes, Tahamíes, Yamesies, Noriscos, Ituangos, Peques, Ebéjicos; istok: Guamocoes, Punchinaes, Pantágoras, Amaníes; središnji dio: Aburraes, Tahamíes; jug: Sinifaná, Armas, Cartamas, Caramantas; zapad: Catíos, Nores, Chocoes, Pencos, Carautas, Nitanas, Nutabes; sjeverozapad: Urabaes, Guazuzues, Araques, Cuiscos, Guacas, Tatabes.
Arauca: Betoye, Chiricoa, Macaguaje.
Atlántico: Mokaná
Bolívar: Pacabuye
Boyacá: Tunebo.
Caqueta: Correguaje, Huitoto, Miranha.
Casanare: Sáliva (Sáliba)
Cauca: Coconuco, Eperara Siapidara, Guambianos, Guanaca, Páez, Totoroe, Yanacona.
Cesar: Iká, Kankuamo, Wiwa, Yuko (Yukpa)
Chocó: Embera, Noanama.
Córdoba: Katio (Catio), Zenú
Cundinamarca: Chibcha (Muisca)
Guainía: Curripaco, Piaroa, Puinave.
Huila: Dujo, Tama.
La Guajira: Cagaba, Goajiro (Wayú)
Magdalena: Chimila, Pacabuye, Sánha
Meta: Achagua, Guayavero, Piapoco.
Nariño: Awa, Pasto.
Norte de Santander: Barí (Motilon).
Putumayo: Cofán, Inga, Kamsá, Siona.
Santander: Guane.
Tolima: Coyaima, Pijao
Vaupés: Bará, Barasana, Carapana, Cubeo, Dessana (Desano), Makú, Pisamira, Siriano, Taibano, Tariano, Tatuyo, Tuyuca, Uanano, Yurutí.
Vichada: Amorúa, Cuiba, Masiguare, Guahibo (Sikuani)

Izvori

↑ Populacija Kolumbije 2018 [Populacija Kolumbije 2018.]. web.archive.org (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 16. siječnja 2018. Pristupljeno 19. veljače 2019.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
↑ www.lenguasdecolombia.gov.co Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. ožujka 2014. (Wayback Machine), "Ley de lenguas nativas", pristupljeno 28. travnja 2016.

Vanjske poveznice

Etnias y culturas en el medio ambiente de Colombia Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. listopada 2003. (Wayback Machine)

Nedovršeni članak Kolumbija koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[B1-1] Populacija Kolumbije 2018 [Populacija Kolumbije 2018.]. web.archive.org (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 16. siječnja 2018. Pristupljeno 19. veljače 2019.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

[2] www.lenguasdecolombia.gov.co Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. ožujka 2014. (Wayback Machine), "Ley de lenguas nativas", pristupljeno 28. travnja 2016.

[1]

[2]