Istarska županija

Istarska županija
Županija
Zastava Grb
Geografski položaj u Hrvatskoj
Država	Hrvatska
Sjedište	Pazin
Vlada
• Župan	Valter Flego
Površina
• Ukupno	2.813 km2
Stanovništvo (2021.)
• Ukupno	195.237
• Gustoća	69,40 /km2

Istarska županija je najzapadnija hrvatska županija koja koja uključuje i najveći dio Istarskog poluostrva (2820 od 3160 kvadratnih kilometara). Administrativno središte je Pazin.

Historija

Pećine u blizini Pule, Šandalja i Roumaldova pećina, mjesta su arheoloških nalaza iz kamenog doba. Na području Istre se također nalaze i mjesta arheoloških nalaza iz mlađeg kamenog doba (6000-2000 prije nove ere). Više od 400 lokaliteta potiče iz bronzanog doba. Mnogi pronalasci poput oružja, alata i nakita potiču iz ranijeg željeznog doba.

Rimljani su Istarsko poluostrvo nazivali Terra magica. Ime "Istra" potiče od ilirskog plemena Histri koji su živjeli na tom području. Rimljani su ih opisali kao gusare koje je bilo teško pokoriti. Konačno, nakon dva vojna pohoda, 177. Rimljani su pokorili Histre. Padom zapadnog Rimskog carstva 476., Istru zauzimaju Langobardi i Goti. Krajem 6. vijeka, dolaze Slaveni i grade svoja prva naselja. 789. Istra pada pod vlast Franaka. 1267. postaje dio Mletačke republike, a 1797. dio Habsburške monarhije (kratkotrajno pod vlašću Napoleona od 1805.-1813.).

Počevši od 1861, Poreč postaje glavni grad i sjedište regionalnog parlamenta u Austro-Ugarskom carstvu. Prema ]Rapalskom ugovoru, od 1920. do 1943. Istra je dio Italije. U ovome razdoblju stanovništvo Istre podvrgnuto je prisilnoj italijanizaciji i mnogi Hrvati završavaju u zatvoru. Nakon Drugog svjetskog rata Istra je priključena Jugoslaviji, te je tako ujedinjena sa Hrvatskom. Velika većina Italijana izbjegla je u matičnu zemlju.

Slavni pojedinci poput Roberta Kocha i pisca Jamesa Joycea živjeli su i radili u Istri. Pjesnik Dante Alighieri posjetio je i pisao o Istri nakon što ga je ona inspirisala.

Županijska uprava

Trentno premijer je Ivan Jakovčić (IDS)

Županijska skupština se sastoji od 41 zastupnika:

• Istarski demokratski sabor (IDS) 20
• Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) 5
• Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 5
• Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) 4
• Istarski demokratski forum (IDF) 4
• HNS/Zeleni/HSLS 3

Administrativna podjela

Istarska županija je podijeljena na 10 gradova i 31 općinu.

• Gradovi:

• Općine:

Buje Buzet Labin Novigrad PAZIN Poreč Pula Rovinj Umag Vodnjan Bale Barban Brtonigla Cerovlje Fažana Funtana Gračišće Grožnjan Kanfanar Karojba Kaštelir-Labinci Kršan Lanišće Ližnjan Lupoglav Marčana Medulin Motovun Oprtalj Pićan Raša Sveta Nedelja Sveti Lovreč Sveti Petar u Šumi Svetvinčenat Tar-Vabriga Tinjan Višnjan Vižinada Vrsar Žminj Položaj gradskih () i općinskih sjedišta () na karti Istarske županije

Stanovništvo

Broj stanovnika po popisima
1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.
117.719	133.518	160.000	176.196	194.455	236.981	215.167	223.949	183.344	175.094	176.838	175.199	188.332	204.346	206.344	208.055	195.237

Starosna piramida Istarske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Geografija

Dužina obale iznosi 445 km, a sa ostrvima 539.9 km. Manji dio Istre pripada Primorsko-goranskoj županiji. Najzapadnija tačka je u Savudriji, dok je najjužnija tačka u blizini Premanture (Kamenjak).

Tlo

Tlo je pretežito vapneničko, pretežito sa nedovoljno vode zbog tipičnog krškog reljefa. Sjeverno-istočni dio je produžetak Dinarskih Alpa. Najviša tačka je Vojak na planini Učka 1,401 metara nadmorske visine. Postoje tzv. "bijela", "siva" i "crvena" Istra. Bijela Istra je u okolo planinskih vrhova, siva Istra je plodna zemlja u unutrašnjosti Istre dok je crvena Istra (crljenica) u blizini obale.

Reljef

Područja poput Jame Baredine blizu Poreča ili podzemna rijeka Foiba u Pazinu su popularne geološke atrakcije. Kamenolom u blizini Rovinja je posebno prilagođen proučavanju geologije. Najduža rijeka, Mirna, samo je 32 km duga s ušćem blizu Novigrada. Ostale poznate rijeke u Istri su Dragonja i Raša.

Kontinentalne ravnice i doline su primarno namijenjene poljoprivredi. Bliže moru, zemlja se koristi za uzgoj grožđa, smokvi, te maslina. Glavne značajke poljoprivrede u Istri su proizvodnja ekološki uzgojene hrane i kvalitetnog vina, te maslinarstvo. Obalna područja i ostrva obiluju raznovrsnom Mediteranskom vegetacijom, prvenstveno crnogoričnom šumom - zelenom makijom, (većinom crnika i planika). Drveće, većinom hrastovina i borovina, pokriva trećinu teritorije.

Poznati prirodni rezervati, Nacionalni park Brijuni i Park prirode Učka, zakonom su zaštićena područja. Ostala zanimljiva mjesta su Limski kanal, šuma u blizini Motovuna, Zlatni Rt, Šijanska šuma u blizini Pule, zaštićeni krajolik Kamenjak na najjužnijoj tački poluostrva, rezervat Palud (ornitologija) u blizini Rovinja. Brijunski arhipelag je zanimljivo odredište s biljnim staništem od oko 680 biljnih vrsta.

Klima

Klima je mediteranska, veoma ugodna, s najvišom prosječnom temperaturom zraka od 24 °C u augustu i najnižom prosječnom temperaturom od 5°C u januaru. Ljeta su suha i topla s više od 10 sati sunca dnevno. Temperature iznad 10 °C su prisutne više od 240 dana u godini. Ekstremne vrućine (više od 30 °C) traju najviše tri tjedna. Iako su temperature zraka niže od onih u Dalmaciji, Jadransko more je toplije, dosežući 26 °C u augustu, a najhadnije u martu (9-11 °C). Ovdje postoje dvije vrste vjetrova - bura koja donosi hladno i vedro vrijeme sa sjevera zimi, i jugo koje donosi kišu ljeti. Maestral je lagani ljetni povjetarac koji puše s kopna na more. Salinitet mora je 0.37%.

Privreda

Vrlo je razvijena prerađivačka industrija, s tradicionalnom poljoprivredom, ribolov, izgradnja i proizvodnja građevnih materijala (kreč, cement, opeka, kamen), trgovina i transport. Najrazvijenije grane industije su brodogradnja (ranih 1970ih brodogradilište Uljanik je gradilo najveće brodove na svijetu) i prerada metala, drva (namještaj), stakla, plastike, tekstila, duhana... Prema ekonomskim pokazateljima, vodeće djelatnosti su prerađivačka industrija, turizam i trgovina. Ulažu se veliki napori u poljoprivredu i proizvodnju ekološki uzgojene hrane, vina i uzgoj maslina.

Turizam

Rovinj popularno turističko središte

Organizirani turizam u Istri potiče još iz doba Rimljana, kada je car Vespazijan sagradio amfiteatar u Puli (Pulska arena) u svrhu zabave. Za vrijeme vladavine Austro-Ugarskog carstva (1866.), članovi austrijske i mađarske kraljevske porodice počeli su posjećivati lokalna mjesta i otkrili Poreč. Značajni napori su uloženi u razvoj turističke infrastrukture nakon završetka Drugog svjetskog rata. U kombinaciji s prirodnim ljepotama, bogatom historijskom i kulturnom baštinom, sva uložena sredstva su se višestruko isplatila rezultirajući brzim razvojem zapadne obale Istre (Poreč, Rovinj, Umag, Novigrad, i Vrsar. Na istočnoj strani obale razvila su se turistička središta Rabac i Opatija.

Istra je bila i još uvijek je najznačajnija turistička destinacija u Hrvatskoj, koja ugoščava goste iz zapadne i središnje Evrope. Istra je najposjećenija turistička regija s 27% svih posjetioca u Hrvatskoj.

Također pogledajte

• Istra
• Županije u Hrvatskoj

Vanjski linkovi

• Službena stranica
• Istra
• Istra 3D
• Istra Global
• Istria info
• Destinations