Hefest

Hefest
Hefest u kovačnici od Guillaume Coustou mlađi (Louvre)
Grupe	Olimpski bogovi
Roditelji	Reja (mitologija), Zeus
Braća	Had, Hiron, Zeus, Posejdon
Sestre	Hera, Demetra
Mitologija	Grčka mitologija

Peter Paul Rubens: Hefest kuje Zeusove strijele, 17. vijek. Hefest u Etni kuje Zeusu munje.

Hefest (grčki: Ἡφαιστος) jedan je od dvanaest Olimpijaca, bog je kovač, zaštitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre. Hefestov pandan u rimskoj mitologiji je Vulkan. U grčkoj mitologiji, Hefest je bio ili Zeusov i Herin sin ili je bio Herino partenogeno dete. Majka Hera ga je izbacila sa planine Olimp zbog njegove hromosti, rezultat urođenog oštećenja; ili po drugom mišljenju, od strane Zeusa jer je zaštitio Heru od njegovog udvaranja (u tom slučaju bi njegova hromost bila rezultat njegovog pada, a ne razlog za to).

Kao kovački bog, Hefest je napravio svo oružje bogova na Olimpu. Služio je kao kovač bogova, a obožavan je u proizvodnim i industrijskim centrima Grčke, posebno u Atini. Hefestov kult bio je baziran na Lemnosu. Hefestovi simboli su kovački čekić, nakovanj i klješta.

Karakteristike

Danas se na atinskoj Agori nalazi hram posvećen bogu Hefestu koji je ujedno i jedan od najočuvanijih hramova posvećenih starogrčkim božanstvima. Hefestovi su simboli kovački čekić i par kliješta, a ponekad drži i sjekiru. Bio je prilično ružan, što je bio ili od rođenja ili nakon pada. Također je bio i hrom, hodao je sa štapom, a često ga se prikazivalo s nogama okrenutim naopačke. U umjetnosti je često prikazivan hromim naginjući se nad svoj nakovanj. Njegov lik odražavao je niži stepen trovanja arsenom čija je posljedica bila šepavost i rak kože. Arsen je dodavan bronzi da bi je učvrstio, a od te je bolesti patila većina kovača bronzanog doba.

Hefestov hram u Atini, Grčka

Kult

Hefest je štovan na ostrvu Lemnosu gdje je pao. U Atini se u njegovu čast slavila "svečanost bakra". Solin je zabilježio da su Likijci posvetili jedan grad Hefestu i nazvali ga Hephestia. Hefestov hram u Atini se zove Hephaisteion. Osim toga, cijelo ostrvo Lemnos bilo je sveto za Hefesta.

Rođenje i povratak na Olimp

Kako i Homer navodi u svojoj Ilijadi Zeus ga je bacio s Olimpa jer je oslobodio svoju majku Heru koja je bila privezana zlatnim lancem između zemlje i neba, nakon svađe sa Zeusom. Hefest je padao cijeli dan i to na otok Lemnos gdje su ga odgojile Tetida i Eurinoma. Izrastao je u majstora obrtnika, a potom su ga vratili na Olimp jer je svojim umijećem bio koristan bogovima. Druga verzija mita govori da je Hera bila užasnuta kad je vidjela ružnoću svog potomka te da ga je sama bacila s Olimpa. Hefest se osvetio svojoj majci Heri koja ga je odbila napravivši joj začarano zlatno prijestolje koje joj, kad bi se ona sjela na njega, nije dopuštalo da ga napusti. Ostali su bogovi molili Hefesta da se vrati na Olimp i da je pusti, ali on ih je stalno odbijao. Dioniz ga je napio i vratio ga na Olimp na mulinim leđima. Hefest je oslobodio Heru nakon što su mu dali Afroditu, božicu ljubavi kao svoju ženu. U drugoj verziji mita, dobio je njenu ruku da bi se spriječili sukobi ostalih bogova oko nje same, budući da je on bio najnesigurniji od bogova.

Kovač

Hefest je stvorio većinu veličanstvene opreme, oruđa i oružja za bogove:

• Zeusove munje.
• Hermesovu krilatu kacigu i sandale.
• Egidov grudobran.
• Afroditin pojas.
• Agamemnonov štap.
• Ahilejev štit.
• Heraklovu čegrtaljku.
• Helijeve kočije.
• Erosov luk i strijele.
• Hadovu kacigu nevidljivosti.

Hefestu je pomagao Kiklop, njegov asistent u kovanju. Također je sagradio i metalne robote koji mu pomažu. Njegovu vatru ukrao je Prometej koju je odnio ljudima, a poslije je Hefest napravio i ženu Pandoru. Hefestove kovačnice su u vulkanima.

Hefestov ljubavni život

Hefest, Dioniz, satiri i menada se vraćaju na Olimp, vaza

Hefest i Atena

Hefest i Tetida, tanjur oslikan crvenofiguralnom tehnikom

Zajedno sa svojim bratom Aresom Herin je i Zeusov sin; ili samo Herin. Naime, neki izvori tvrde da ga je Hera rodila sama ljubomorna na to što je Zeus sam rodio Atenu. Atena i Hefest povezani su, Hefest je kovao njeno oružje, a sama je Atena također bila zaštitnica obrtnika. Hefest je pokušao silovati Atenu, ali nije uspio. Njegovo sjeme palo je na tlo te se Erihtonije rodio iz Majke Zemlje, Geje. Atena je potom odgojila dijete kao njegova pomajka, dok druga verzija govori da je sjeme palo na Ateninu nogu te da ga je ona obrisala vunenom tkaninom koju je bacila na tlo. Treća verzija govori da je Hefest htio oženiti Atenu, ali je ona nestala s bračne postelje te je on ejakulirao na tlo.

Hefest i Afrodita

Diego Velázquez: Apolon u Hefestovoj kovačnici, 1630. Apolon (ili Helije) je došao javiti Hefestu da ga Afrodita vara.

Hefest i Afrodita imali su dogovoren brak, a to se Afroditi nije svidjelo. Varala ga je s Aresom, bogom rata. U Homerovoj Odiseji Alkinoj pjeva o mitovima. Helije je jednom krišom promatrao Aresa i Afroditu kako uživaju jedno u drugom potajno. To je prijavio olimpskom vijeću, a Hefest je predložio da ih se uhvati na djelu te je stvorio mrežu s kojom je mislio baciti u klopku nedopuštene ljubavnike. U tačno određeno vrijeme, Hefest je bacio mrežu i ostavio ih nepomične. Međutim, Hefest nije bio zadovoljan sa svojom osvetom, pozvao je olimpske bogove i božice da vide par. Božice su odbile, ali su bogovi došli i komentirali Afroditinu ljepotu i da bi rado mijenjali mjesto s Aresom. Nakon što su ih pustili, Ares je odjurio u svoju domovinu Trakiju. Ares je morao platiti preljubničku kaznu, a Hefest se najvjerovatnije razveo od Afrodite i vratio je njenom ocu. Hermes je rekao da bi rado bio u Afroditinom zagrljaju, a Apolon je priznao da je Hefest uspješan iako je hrom. U Ilijadi, koju je također napisao Homer, Hefestova je žena Agleja.

Vanjski linkovi

• Hefest u klasičnoj literaturi i umjetnosti (en)
• Hefest u grčkoj mitologiji (en)